Palau (engleski Palau, palauanski Belau; Republika Palau/Republic of Palau, Beluu er a Belau), država u zapadnome dijelu Tihog oceana; 489 km². Sastoji se od istoimenog otočja u zapadnome dijelu Karolina, oko 820 km istočno od Filipina.
Prirodna obilježja
Palau obuhvaća oko 340 otoka i otočića koji se pružaju u smjeru sjeveroistok–jugozapad u duljini od približno 700 km. Na jugu su niski koraljni atoli, a u središnjem i sjevernome dijelu otoci vulkanskoga podrijetla. Položajem središnji te površinom i brojem stanovnika glavni dio države čini otočje Palau u užem smislu. Najveći je otok Babeldaob (Babelthuap; 396 km²), koji čini čak 80% površine države, a veći su još Koror, Malakal i Ngerekebesang (Arakabesan). Oni su okruženi koraljnim grebenom, kontinuiranima sa zapadne strane i isprekidanima s istočne. Unutar lagune koju zatvaraju grebeni nalaze se koraljni otočići koji se nazivaju Rock Islands. Sjeveroistočno od toga dijela otočja nalazi se atol Kayangel, a jugozapadno Peleliu i Angaur. Vanjske otoke Palaua, koji se nalaze 300 do 500 km jugozapadno od središnje otočne skupine, čine mali koraljni otoci Sonsorol (Dongosaro), Hatohobei, Merir (Melieli) i Pulo Ana (Puro). Otoci su pretežito niski; najviši je otok Babeldaob, koji se izdiže do 242 m visine. Geološki, otočje Palau leži na Filipinskoj ploči, oko 45 km zapadno od Palauanskoga dubokomorskoga jarka i zapadnoga ruba pacifičke ploče. Unatoč blizini subdukcijske zone, Palau rijetko strada od potresa.
Klima je tropska. Srednja je godišnja temperatura 28 °C; razlike po mjesecima minimalne su. Godišnje padne 3300 do 4500 mm oborina, raspoređenih kroz cijelu godinu, s manjim maksimumom od srpnja do listopada. Obilne kiše dovode mjestimice do erozije tla. Šume prekrivaju 76% teritorija; na obalama su raširene mangrove.
Stanovništvo
Prema popisu iz 2015. Palau ima 17 661 st. ili 36,1 st./km². Naseljeno je devet otoka: Kayangel, Babeldaob, Koror (s okolnim otočićima), Peleliu, Angaur, Sonsorol, Pulo Ana, Hatohobei i Helen Reef. Najgušće je naseljen otok Koror (više od 1000 st./km²) na kojem živi glavnina stanovništva, a zatim južni dio otoka Babeldaoba (savezna država Airai), dok sjeverni dijelovi otoka imaju manje od 20 st./km². Stanovnici su Palauanci (73,0%), Filipinci, Kinezi i dr. Pretežito su katolici (45,3%, 2015) i protestanti (26,4%). Službeni su jezici engleski i palauanski, a govorni uglavnom palauanski. Na južnim, vanjskim otocima stanovništvo govori lokalnim jezicima. Nepismeno je 0,9% stanovništva (2015). Porast broja stanovnika od prosječno 0,3% godišnje 2012–15. rezultat je razlike prirodnoga priraštaja (4,1‰ ili 0,4%, 2012–15) i iseljivanja. Natalitet (13,5‰) i mortalitet (9,4‰) od 2012. do 2015. bez većih su promjena; smrtnost dojenčadi u istom razdoblju iznosi 11,6‰. Udjel stanovništva u dobi do 14 godina (20,5%) smanjuje se zbog smanjenoga priraštaja; u dobi od 15 do 64 godine je 72,2%, a starije je od 65 godina 7,3% stanovništva (2015). Ekonomski su aktivna 10 693 st. (2015), uglavnom na Kororu (67,3%). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 3,8% zaposlenih, u industriji i građevinarstvu 13,4%, a u uslužnim djelatnostima 82,8% (2015); stopa nezaposlenosti iznosi 1,7%. Upravno je središte Ngerulmud (lokalitet s kompleksom vladinih zgrada, rađenih po uzoru na washingtonski Capitol) na otoku Babeldaobu, 33 km sjeveroistočno od najvećeg i do 2006. glavnoga grada Korora (10 032 st., 2015). U gradskim naseljima živi 78,7% ukupnoga stanovništva (2015).
Gospodarstvo
God. 2004. ostvaren je BDP po stanovniku u iznosu od približno 9500 USD. Većinu BDP-a daje vanjska trgovina. Glavninu izvoza čine riba (osobito tuna), odjeća, biserje, nakit, tropsko drvo, građevni materijal i kokos. Palau uvozi većinom naftne derivate, industrijsku opremu, vozila, hranu i robu široke potrošnje. Glavni su vanjskotrgovinski partneri SAD, Japan, Singapur i Južna Koreja. Od prirodnih bogatstava Palau posjeduje tropske šume, podmorske minerale, zlato i riblji fond. Korisnik je ekonomske pomoći SAD-a, u godišnjim iznosima od približno 100 milijuna USD.
Promet
Neki otoci međusobno su povezani mostovima: Babeldaob je preko Korora povezan s otocima Malakalom i Ngerekebesangom (Arakabesan). Glavnina od ukupno 64 km (36 km asfaltiranih) cesta nalazi se na Kororu. Na otočiću Malakalu nalazi se luka Korora, koja je i glavna luka Palaua. U ukupnome lučkome prometu prevladava uvoz. Međunarodna je zračna luka na jugu otoka Babeldaoba (savezna država Airai), 11 km sjeveroistočno od grada Korora.
Novac
Novčana je jedinica dolar SAD-a (dollar, $; USD); 1 dolar = 100 centi.
Povijest
Otoke je 1543. otkrio španjolski pomorac Ruy López de Villalobos. Španjolski su posjed bili do 1899., kada su prodani Njemačkoj, te su bili dio njemačke Nove Gvineje. U listopadu 1914. zauzeo ih je Japan. Potkraj 1920. postali su mandatno područje Lige naroda pod japanskom upravom. Tijekom II. svjetskog rata bili su važno strateško uporište Japana. U rujnu 1944. zauzeo ih je SAD. Palau je 18. VII. 1947. postao teritorij pod skrbništvom UN-a i upravom SAD-a. Na referendumu 1978. bilo je odbijeno udruživanje s Federalnim Državama Mikronezije, a 1. I. 1981. na snagu je stupio ustav kojim je proglašena Republika Palau. God. 1978. proglašena je ribolovna zona u širini od 200 nautičkih milja (potvrđena je 1986). God. 1981–85. predsjednik je bio Haruo Ignacio Remeliik. God. 1986. sklopljen je, a 1993., nakon osam uzastopnih referenduma, ratificiran Pakt o slobodnom udruživanju sa SAD-om (Compact of Free Association), koji je 1. X. 1994. stupio na snagu; Palau je i službeno postao neovisnom republikom; o njegovoj vanjskoj politici i obrani brine se SAD. Od siječnja 2013. predsjednik je Thomas Remengesau (bio je predsjednik 2001–09).
Politički sustav
Prema Ustavu od 1. I. 1981 (donesen 9. VII. 1979) Palau je savezna država, republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Izvršnu vlast ima predsjednik republike, koji je istodobno poglavar države i predsjednik vlade. Biraju ga građani izravno na mandat od četiri godine. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Nacionalni kongres (Olbiil Era Kelulau). Senat ima 14 senatora, koje biraju državljani izravno, na općim izborima. Zastupnički dom ima 16 zastupnika, koje biraju savezne države (svaka po jednoga). Zastupnici obaju domova biraju se na razdoblje od četiri godine. Pravo je glasa opće i jednako, imaju ga svi državljani s navršenih 18 godina. Sudbenu vlast obnašaju: Vrhovni sud, Nacionalni sud, Prizivni sud i zemaljski sudovi. Administrativno je zemlja podijeljena na 16 saveznih država, od kojih svaka ima svoju upravu i zakonodavstvo. Nacionalni blagdan: Dan Ustava, 9. srpnja (1979).
