Polača, selo i općinsko središte u Dalmaciji (Ravni kotari); 993 st. (2021). Leži na 97 m apsolutne visine, uz cestu Biograd na Moru (11 km)–Benkovac (7 km). Župna crkva sv. Kuzme i Damjana iz 1820. bila je potpuno porušena u srp. agresiji 1991; obnovljena je nakon 1995. Uzgoj povrća i voća (dinja, lubenica, breskva, višnja maraska, kivi, badem), vinove loze i masline; stočarstvo (ugl. ovca). Hipodrom. – Tragovi nastanjenosti na području Polače potječu iz prapovijesnoga doba (ostatci zidina). Iz rimskoga razdoblja potječu ostatci stambenih građevina, grobova, nadgrobnih i zavjetnih spomenika, a iz ranokršćanskoga razdoblja ostatci crkve (na lokalitetu Bičina glavica), kao i većega zdanja koje se u srednjovjekovnim ispravama naziva Palatium. U povijesnim izvorima iz XII. st. Polača je bila jedno od sjedišta hrvatske županije Sidraga. Stradala je za osmanskih prodora na šire zadarsko-biogradsko kopneno područje od XV–XVII. st. Nakon Morejskoga rata (1684–99) i preustroja mletačkih kopnenih posjeda na zadarsko-biogradskome području, ušla je 1729. u sastav srednje zadarske serdarije. Tijekom Domovinskoga rata 1991–95. selo su okupirale srpske snage, koje su domaće, isključivo hrvatsko stanovništvo prognale; oslobođeno je u kolovozu 1995.
