struka(e):

Sagroević (Sagrojević, Sagrilović, Sagri), dubrovačka građanska obitelj, podrijetlom iz Suđurđa na Šipanu. Prema genealogiji antunina, doselili su se iz Bosne u doba osmanskih prodora u XV. st. Ogranak obitelji, s nadimkom Krivonosović, koji se pomorstvom obogatio i ušao u krug dubrovačkih antunina, razdvojio se u dvije grane, koje su zasnovali sinovi Tome Sagrojevića-Krivonosovića. Potomci njegova starijega sina, kapetana Antuna, zovu se poslije Crivonossi. Spominju se od 1533. u bratovštini sv. Antuna, a živjeli su u Suđurđu i Dubrovniku. Potomci mlađega sina, kapetana Stjepana, u kasnijim su se izvorima nazivali Stefani. Jedan od Stjepanovih sinova, kapetan i brodovlasnik Toma (oko 1490–1559), s nadimkom Skočibuha, sagradio je renesansni dvorac u Suđurđu i palaču u Dubrovniku. Marin Tomin Stefani-Skočibuha (oko 1525–61) bio je doktor obaju prava, a njegov brat Vicko (oko 1528–88) jedan od vodećih dubrovačkih brodovlasnika u XVI. st. Uz niz drugih građevina podignuo je i ljetnikovac u predjelu Tri crkve u Dubrovniku. Tomin brat, kapetan Marin Stjepanov Sagri-Stefani (rođen oko 1500), nastanio se u Napulju. Njegov je sin Frano (rođen oko 1550) 1616. pred sudom rimske inkvizicije osuđen na smrt zbog hereze. U XVI. st. djelovao je pomorac Nikola. Ogranci s prezimenima Sagri i Stefani izumrli su u drugoj četvrtini XVII. st., a ogranak Crivonossi 1745.

Citiranje:

Sagroević. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/sagroevic>.