struka(e): |

Stolac, grad na rijeci Bregavi (pritok Neretve) u istočnoj Hercegovini, BiH (Federacija BiH); 3816 st. (2013; 5530 st., 1991). Arheološki nalazi iz rimskog doba. Na uzvišenju iznad grada nalazi se Stari grad – ostatci tvrđave (bedemi, kule, cisterne za vodu); od građevina ističu se Hamam (XVI. st.), Podgradska džamija ili džamija Ali-paše Rizvanbegovića (stradala u ratu 1993., obnovljena 2008), Sultan Selimova ili Careva džamija (XVI. st., srušena 1993., obnovljena 2002), kameni most preko Bregave. Privredno je središte plodnoga Stolačkog polja (vinogradarstvo, voćarstvo i uzgoj duhana); izrada predmeta od kovanog željeza, vinarija. – Područje Stoca bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. U povijesnim vrelima prvi se put spominje 1420. Razvilo se kao podgrađe snažne utvrde (Vidoški grad) koja se u dokumentima prvi put spominje tek 1444. kao posjed hercega S. Vukčića Kosače. U hercegovim rukama Stolac je ostao sve do razdoblja između 1465. i 1469. kada su ga osvojili Osmanlije i prije 1470. priključili Hercegovačkomu sandžaku. Pod osmanskom vlašću bio je sve do 1878. kada ga je zauzela austrougarska vojska. God. 1918–41. bio je u sastavu Kraljevine SHS i Jugoslavije kao dio Mostarske oblasti (1922–29), Primorske banovine (1929–39) i Banovine Hrvatske (1939–41). U II. svjetskom ratu bio je priključen NDH kao dio velike župe Hum (1941–44). Od listopada 1944. bio je u sastavu Jugoslavije kao dio Bosne i Hercegovine. Početkom rata u BiH, u lipnju 1992. Stolac su zauzele jedinice Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a s povlačenjem srpskih snaga grad je napustio i velik dio srpskog stanovništva. Tijekom hrvatsko–bošnjačkoga sukoba HVO je u srpnju i kolovozu 1993. iz Stoca i okolnoga područja protjerao muslimansko stanovništvo (prema popisu stanovništva iz 1991. u Stocu je bilo približno 62% Muslimana, a na općinskom području 43,3% Muslimana, 33,1% Hrvata i 20,9% Srba) te razorio više džamija (potom je naseljen dio izbjeglih Hrvata iz srednje Bosne). Prema Daytonskomu sporazumu Stolac je pripao Federaciji BiH (no dio općinskoga teritorija dodijeljen je Republici Srpskoj), pa se postupno vraća dio izbjeglih Bošnjaka. Početkom 2000-ih održale su se hrvatsko-bošnjačke političke napetosti. – U neposrednoj blizini Stoca, kraj ceste Mostar–Stolac, nalazi se srednjovjekovna nekropola sa 133 stećka (Radimlja).

Citiranje:

Stolac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/stolac>.