struka(e): |

Suhumi [suhu'mi] (također Suhum), grad i luka na sjeveroistočnoj obali Crnoga mora, glavni grad Abhazije, Gruzija; 62 914 st. (2011; 112 000 st., 1993). Privredno je i kulturno središte Abhazije. Ima sveučilište, znanstvenoistraživački institut za eksperimentalnu patologiju i terapiju s muzejom primata, glasoviti botanički vrt s više od 5000 biljnih vrsta (osnovan 1840). Ostatci rimskih zidina, dvorac Bagrata III. iz XI. st., genovska (XIV. st.) i osmanska (XVIII. st.) utvrda, Besletski most iz XII. st. Industrija duhana, kože, voćnih i ribljih konzervi, elektrotehničkih aparata; vinarstvo. Suhumi je turističko središte crnomorskoga primorja; kupališno lječilište (terapija morskom i mineralnom vodom). Zračna luka. – Na mjestu današnjega grada Grci su u VI. st. pr. Kr. podigli utvrđenu naseobinu i nazvali ju Dioskurijada. Od II. st. pr. Kr. u sastavu Pontskoga Kraljevstva, a pod rimskom vlašću nakon pontskoga poraza u trima tzv. mitridatskim ratovima (od 88. do 64. pr. Kr.). Pod rimskom, a potom bizantskom vlašću (i pod imenom Sebastopolis) grad je ostao sve do arapskog osvojenja 730-ih. Poslije je bio pod vlašću Abhaza (VIII–IX. st.), Gruzije (Chumi; X–XII. st.) i naposljetku Genove, koja je vladala njime sve do polovice XV. st., kada su ga osvojili Osmanlije (Sohumkale). Pod njihovom vlašću ostao je do 1810., kada su ga osvojili Rusi i pretvorili u sjedište suhumskoga vojnog okruga. Od 1919. bio je u sastavu Abhaske autonomne oblasti, a od 1921. Gruzijske SSR. Bio je središte gruzijsko-abhaskih sukoba 1990-ih, osobito 1992–93., kad su grad osvojili abhaski pobunjenici, pri čemu je teško stradao.

Citiranje:

Suhumi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/suhumi>.