Tešanj, grad 23 km jugozapadno od Doboja, BiH (Federacija BiH); 5257 st. (2013; 5621 st., 1991). Leži na obalama rječice Tešanjke, desnom pritoku Usore. Na uzvišenju iznad grada nalazi se srednjovjekovna tvrđava (Gradina) pregrađena u XVII. st., a u donjem gradu sahat-kula (XVII. st.), Avdi-pašina džamija (XVIII. st.), Eminagića konak (XIX. st.). Kemijska i metaloprerađivačka industrija, proizvodnja dijelova za automobilsku industriju (filtri za ulje, gorivo i zrak, svijećice), konfekcije, cipela, kožne konfekcije i galanterije te pokućstva i građevnoga materijala (kamen); tiskarstvo. U okolici voćarstvo (šljiva i dr.) te mnogobrojni izvori mineralne vode (flaširanje i dr.). – Prvi se put spominje u ispravi pape Pia II. iz 1461 (oprost onim vjernicima koji posjete crkvu sv. Jurja u Tešnju) i darovnici kralja Stjepana Tomaševića od 18. rujna iste godine, kojom ga kralj daruje svojemu stricu Radivoju. God. 1512. osvojili su ga Osmanlije. Za njihove vladavine bio je sjedište nahije, a potom i kadiluka te kulturno i trgovačko središte u sastavu Bosanskoga pašaluka. Tijekom Velikoga (Bečkoga) rata za oslobođenje (1683–99) opsjedale su ga postrojbe princa Eugena Savojskoga. Pod osmanskom vlašću ostao je do 1878., kada su ga zaposjedale austrougarske postrojbe. God. 1918. ušao je u sastav Države SHS, a potom Kraljevine SHS i Jugoslavije, kao dio Tuzlanske oblasti (1922–29) te Drinske banovine (1929–41). Za II. svjetskog rata bio je pod njemačkom okupacijom i u sastavu NDH kao dio velike župe Usora – Soli (1941–44).
