struka(e): |

Udbina, naselje i općinsko središte u Lici, 34 km sjeverozapadno od Gračaca; 738 st. (2021). Leži na južnom rubu Krbavskoga polja, na 839 m apsolutne visine, uz cestu Karlovac–Plitvička jezera–Obrovac–Zadar. Arheološki nalazi iz halštatskoga i rimskoga doba; ostatci srednjovjekovnog grada. Proizvodnja naočala. – Na području današnje Udbine nalazilo se ilirsko naselje kraj kojega je, nakon rimskoga osvojenja, bila sagrađena utvrda. U doba doseljenja Hrvata nazivalo se Krbava, a kao Udvina prvi se put spominje u ispravi iz 1364., i to kao sjedište Krbavske županije. God. 1185–1460. ondje se nalazilo sjedište Krbavske biskupije. Potkraj XIII. st. grad i županiju preuzeo je krbavski knez Kurjak; članovi njegove obitelji (Kurjakovići od plemenitoga roda Gusića) poslije su nosili nasljedni naslov župana, a zatim i naslov nasljednih knezova (comes perpetuus). U Udbini je osim županijskoga stola zasjedao i rotni (zaprisegnuti) sud, koji su činila trojica plemićkih sudaca. Iz izvješća pl. Ivana Kobasića od Brekovice vrhovnomu kapetanu nadvojvode Ferdinanda I. Habsburškoga vidi se da je početkom kolovoza 1524. Krbavsko polje bilo pusto i da se tamošnje stanovništvo pred osmanskom opasnošću odselilo na obalu, a da je u Udbini preostala vojna posada kneza I. Karlovića. Posljednju pobjedu nad osmanskom vojskom pod tim gradom Karlović je izvojevao u travnju 1527., a već potkraj svibnja grad je s ostalim krbavskim kaštelima Mrsinjom i Komićem postao plijenom bosanskoga paše. Oko udbinske su utvrde osmanske vlasti sagradile varoš, koja je do 1620. brojila oko 300 kuća. Grad su 1689. oslobodile hrvatske krajiške postrojbe pod zapovjedništvom karlovačkoga generala I. J. Herbersteina. Nakon oslobođenja, na poticaj M. Mesića napušteno mjesto bilo je naseljeno novim hrvatskim stanovnicima. Do Svištovskoga mira (1791) Udbina je igrala važnu ulogu u graničnom protuosmanskom vojnom sustavu. Do II. svjetskoga rata ondje je živjelo većinsko hrvatsko stanovništvo, koje je do kraja 1943. bilo evakuirano. Kada je tomu dijelu stanovništva potkraj rata bio onemogućen povratak, grad su naselili Srbi iz okolnih sela. Za srpske agresije Udbina je bila okupirana (1991), a oslobođena je u kolovozu 1995. za vojno-redarstvene akcije »Oluja«.

Citiranje:

Udbina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/udbina>.