struka(e):

ugostiteljstvo, gospodarska djelatnost koja se bavi pripremom i prodajom hrane i pića, pružanjem usluga smještaja te zabave i rekreacije u specijaliziranim objektima. Razvoj ugostiteljstva povezan je s pojavom i jačanjem trgovine, pa su se prvi ugostiteljski objekti (svratišta, prenoćišta, krčme) pojavili u većim trgovačkim središtima, lukama, sajmištima, naseljima nastalima na poznatim trgovačkim putevima, hodočasničkim mjestima ili zbog glasovitih hramova. U starom su Egiptu u tu svrhu nastajali tzv. karavan-saraji, namijenjeni kratkotrajnomu smještaju ljudi i deva radi odmora i okrjepe. Slični su objekti postojali i u antičkoj Grčkoj, a nazivani su pandokejima (pandokeĩon), katagogama (katagōgḗ) i katalizama (katálysis). Za rimske vladavine pojavljivale su se taberne, svratišta i hospiciji, u kojima su ponajviše odsjedali rimski činovnici, vojnici i trgovci. Ugostiteljstvo se osobito razvijalo nakon križarskih ratova, a poglavito nakon velikih prekomorskih otkrića, kada su se pojavile gostionice u kojima se nudila okrjepa hranom i pićem. Tijekom XVII. st. nastaju prve kavane, omiljena okupljališta intelektualaca i umjetnika. U doba vladavine Luja XIV. gradili su se prvi hoteli, odnosno raskošni dvorci u kojima su francuski plemići povremeno boravili i priređivali gozbe (dvorci su nosili ime hôtel, što korijenski dolazi od latinske riječi hospes, a označava gosta). U Francuskoj su nastali i prvi restorani koji su svakodnevno gostima nudili okrjepu sa standardiziranim jelovnicima i, u načelu, fiksnim cijenama. Od XIX. st. hoteli, kao objekti namijenjeni za smještaj i prehranu putnika, postali su standardni element turističke ponude, najprije u Europi, a potom i drugdje. Širili su se poglavito s razvojem prometnih sredstava (željeznica, parobrod i zrakoplov). Ugostiteljstvo obuhvaća dvije skupine poslova: pružanje usluge smještaja iznajmljivanjem soba (u hotelima, motelima, pansionima, planinarskim domovima, odmaralištima), apartmana, bungalova, objekata za kampiranje te vila, uz mogućnost pružanja dodatnih kulturnih i zabavnih sadržaja (predstave, noćni klubovi, glazbeni i plesni događaji i sl.), te pružanje usluga u pripremi i serviranju hrane i pića u specijaliziranim objektima (restoranima, barovima, gostionicama, zdravljacima, slastičarnicama, bistroima, kavanama, pivnicama, objektima brze prehrane, konobama, zalogajnicama, pečenjarnicama, kantinama i dr.) ili u objektima u kojima se hrana i piće pripremaju za konzumiranje na drugom mjestu s posluživanjem ili bez njega (catering). U tom je smislu ugostiteljstvo sastavni i vrlo važan element turizma i turističke ponude nekog odredišta.

U Hrvatskoj je ugostiteljstvo povezano s razvojem turizma, ali su neki specifični oblici ugostiteljstva (poput hotelijerstva) unaprijeđeni pojavom željeznice ili uvođenjem dužobalnih parobrodskih linija, te linija duge plovidbe. Prvi hoteli nastali u su drugoj polovici XIX. st. razvojem sajmišnih središta i jačanjem obrtništva, te isticanjem ljekovitosti kontinentalnih termalnih vrela, kao i primorskih krajeva. Uz prva svratišta, gostionice i hotele, nastaju i hospitali na poticaj crkvenih krugova, smještajni objekti u blizini crkvenih i hodočasničkih središta, namijenjeni hodočasnicima. Jačanjem turističkoga sektora (poglavito nakon II. svjetskog rata) znatno se povećavao i broj ugostiteljskih kapaciteta, osobito onih za smještaj te pripremu i serviranje hrane i pića. U 2010. u RH bilo je više od 15 000 ugostiteljskih objekata s 89 555 zaposlenih, koji su ostvarili promet od 16,24 mlrd. kuna.

Citiranje:

ugostiteljstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ugostiteljstvo>.