struka(e):

antocijani (grč. ἄνϑος: cvijet + ϰύανος: modra boja), velika skupina s više od 500 vrsta u vodi topljivih biljnih pigmenata smještenih u vakuoli biljnih stanica; ubrajaju se u skupinu flavonoida. Javljaju se u svim tkivima biljaka, uključujući listove, stabljike, korijenje, cvjetove i plodove. Biljnim tkivima daju nijanse boja od crvene, plave, ljubičaste, čak i do crne, ovisno o pH vrijednosti vakuolnoga sadržaja. Iste biljne vrste, ovisno o kiselosti tla, mogu imati potpuno drugačije obojene cvjetne glavice s obzirom na mjesto rasta (npr. hortenzije). Borovnice, maline, kupine, brusnice i sve drugo bobičasto voće kao i grožđe te crveni kupus posebno su bogati antocijanima. Pokazuju znatna antioksidativna svojstva te imaju mnogobrojne pozitivne učinke na ljudsko zdravlje zbog kojih pobuđuju veliko zanimanje prehrambene i farmaceutske industrije. Antocijanidin je naziv za aglikon antocijana (nije povezan s molekulom šećera).

Citiranje:

antocijani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antocijani>.