struka(e):

askeza (grč. ἄσϰησις: vježbanje), sustav duhovnog naučavanja i praktičnih napora za postizanje određenog, najčešće vrhunaravnog cilja. Uključuje, kao sredstvo, vježbe samoprijegora i odricanja od sjetilnih i zemaljskih stvari, bilo u interesu pojedinca ili zajednice; može biti magijska, u nastojanju da se nadvladaju magijske sile, i religijska, u službi obrednih svečanosti. Dolazi u određenom obliku u svim religijama; npr. u Indiji ima neprekidnu tradiciju od brahmanizma preko budizma i islama do suvremenih fakira, jogija i derviša. Kod antičkih Grka sastavni je dio nekih misterija, a njegovali su je pitagorejci, cinici, stoici i posebno novoplatonici (Plotin). U Starom zavjetu asketska ograničenja odgovaraju starim religijskim shvaćanjima prema kojima Bog ne voli svjetovno i traži obrednu čistoću. Više asketskih sastojaka ima u proroka, a askezu najviše promiču sljedba esena, kumranska zajednica, Terapeuti iz Egipta i druge kasnožidovske skupine. Kršćansko shvaćanje askeze, utemeljeno na Novom zavjetu, obuhvaća sveukupno čovjekovo nastojanje za savršenijim životom. U razvijanju duhovnog života podjednako su potrebni molitva, post, bdijenje, duhovno štivo, ispit savjesti, duhovno vodstvo, unutarnje i vanjsko svladavanje neurednih strasti, tjelesne pokore i drugo te također praktično ostvarenje ljubavi i dobrih djela. Kršćanska askeza služi se mnogim elementima iz stoičke etike i obogaćuje ih Kristovom objavom. Ona ima različite stupnjeve i tipove u crkvenim staležima (redovništvo, svećenstvo, svjetovnjaci), vrstama duhovnosti (benediktinska, franjevačka, dominikanska, isusovačka itd.) ili načinima života redovničkih zajednica (klauzurni, apostolski). Teoretska i praktična zastranjenja u kršćanskoj askezi kroz povijest nastaju apsolutiziranjem nekog aspekta ili područja u duhovnom životu, bilo u pretjeranoj strogosti, naglašavanju kontemplacije ili apostolata, bilo u pretjeranu štovanju svetaca, vjerovanju u čudesa, ekstazama i sl.

Citiranje:

askeza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/askeza>.