struka(e):
ilustracija
BENZEN, načini prikazivanja formule benzena

benzen (stariji naziv benzol) (prema njem. Benzoë: benzojeva smola < arap. luban ǧāwī: javanski tamjan), C6H6, najjednostavniji aromatski ugljikovodik, od kojega se izvodi velika skupina organskih spojeva (benzenoidni aromatski spojevi). Benzen je bezbojna, lakohlapljiva tekućina karakteristična mirisa, vrije pri 80 °C, a pri 5,5 °C prelazi u čvrsto stanje. Benzen je otrovan, a osobito njegove pare. U vodi je praktički netopljiv, otapa se u benzinu, alkoholu i eteru. Otapa masti, ulja i smole, gori svijetlim i vrlo čađavim plamenom, a pomiješan sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu. Po nekim je svojstvima sličan zasićenim ugljikovodicima (postojan prema oksidaciji, ne polimerizira), a po drugima nezasićenim ugljikovodicima (burno reagira sa sumpornom i dušičnom kiselinom). Dobiva se destilacijom katrana kamenog ugljena, a može se proizvesti i sintetski. Upotrebljava se u kemijskoj industriji kao važno otapalo i kao polazna sirovina za dobivanje mnogih aromatskih spojeva. – Benzenski prsten, prema Kekuléovoj formuli, sastavljen je od 6 atoma ugljika koji su vezani međusobno, naizmjence jednostrukim i dvostrukim vezama, a također i sa 6 atoma vodika. Benzenski prsten sastavni je dio svih benzenoidnih aromatskih spojeva; u strukturnim formulama obično se prikazuje kao pravilan šesterokut s upisanom kružnicom. (→ aromatičnost)

Citiranje:

benzen. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/benzen>.