struka(e):

bît (bistvo, bitstvo, suće, grč. οὐσία, τὸ τί ἦν εἶναı, lat. esse), u filozofiji, ono što svoj bitak ima u samome sebi i što kao takvo utemeljuje ono najvlastitije i nepromjenljivo, narav svakog bića. Spoznaje se na temelju bitnih obilježja jedne stvari. Prema načinu spoznavanja biti razlikuje se: logička bît koja se ustvrđuje u sudu i koja po Aristotelu predstavlja »ono čemu pojam određuje granice«, skup glavnih svojstava; empirijska ili fenomenalna bît skup je danih, kontingentnih svojstava stvari, preko kojih spoznaja uopće zaključuje o postojanju metafizičke biti koja je samoutemeljena, posebična, bezvremena. bît kao takva temelj je egzistencije. Prema skolastičkom nauku, jedino u Bogu, koji je temelj samoga sebe, bît (esencija) i bitak (egzistencija) dolaze zajedno. Kod stvorenih stvari postoji ontologijska razlika između mogućnosti (potentia) i zbiljnosti (actualitas): dok je tvar bezoblična, nepokretna i nema svojega počela u samoj sebi, bît (duh) je ta koja ga pokreće, daje mu oblik i time ga postavlja u egzistenciju kao stvar, koja se po tom bitnom svojstvu razlikuje od svih drugih stvari. I. Kant, koji polazi od nespoznatljivosti »stvari po sebi«, smatra bit »rodnim pojmom« neke stvari, tj. skupom zorno danih obilježja koje razum transcendentalnom sintezom dovodi u cjelinu stvari koja se spoznaje. U Hegela, bît je samomišljenje duha u njemu samome, njegovo čisto gibanje u njemu samome, u kojemu on sveukupni prirodni svijet promatra kao svoj bitak, koji nije različit od njega. E. Husserl pod biti razumijeva to što nakon isključenja svih kontingentnih uvjeta spoznaje preostaje kao ono »invarijantno«, nepromjenljivo jednog sadržaja svijesti. Po J. P. Sartreu egzistencija prethodi esenciji, tj. čovjek nije ništa drugo do svoj vlastiti »nabačaj«, skica, projekt i on tek kroz to samooblikovanje svoje egzistencije stječe svoja bitna obilježja, ono po čemu on uopće jest kao takav.

Citiranje:

bît. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/7907>.