struka(e):

cenzus (lat. census: procjena), procjena vrijednosti imovine građana grčkoga polisa, a poslije i rimskih građana, koja se provodila pod nadzorom procjeniteljâ, cenzorâ (censores). Temeljem tako utvrđena imovnoga stanja građani su razvrstavani u porezne razrede, o čemu je ovisilo njihovo pravo glasa na skupštinama, kao i njihova vojna obveza. U srednjem vijeku cenzus označava razna davanja na temelju plaćanja kojih su se mogla uživati i pojedina politička prava. Tijekom XVIII. st. u Velikoj Britaniji a XIX. st. u kontinentalnoj Europi cenzus označava ograničenje aktivnoga i pasivnoga biračkog prava. Da bi stekao biračko pravo, građanin je morao plaćati određen iznos poreza (cenzus imućnosti); ponegdje je biračko pravo ovisilo i o stupnju naobrazbe (cenzus naobrazbe). Postojanje cenzusa opravdavalo se time što su za pitanja državne vlasti zainteresirani samo oni građani koji imaju određen imetak i koji plaćanjem poreza pridonose podmirivanju javnih troškova; isticalo se i to da samo oni koji imaju određen stupanj naobrazbe raspolažu potrebnim znanjima za sudjelovanje u vlasti. Postojao je i cenzus prebivanja na određenom području, cenzus spola (muškoga), te cenzus zanimanja, kojim se građanima određenih zanimanja (najčešće vojničkoga) uskraćivalo biračko pravo. Prihvaćanjem demokratskih načela cenzusi su postupno ukidani uvođenjem općega i jednakoga biračkog prava za sve građane.

Citiranje:

cenzus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cenzus>.