Dalj, naselje 25 km jugoistočno od Osijeka; 2877 st. (2021). Leži na desnoj obali Dunava. Cestom i željezničkom prugom spojen je s Osijekom, Borovom i Vukovarom. Glavne su gospodarske djelatnosti ratarstvo (uzgoj žitarica, uljarica, šećera), voćarstvo, povrćarstvo, stočarstvo i vinogradarstvo. Razvija se i ruralni turizam (osobito vinski i gastronomski). U obnovljenoj rodnoj kući Milutina Milankovića od 2009. djeluje kulturni i znanstveni centar. – Naselje od prapovijesnoga doba. Na položaju Banjkas pronađeni su grobovi sa žarama iz srednjega brončanog doba (inkrustirana keramika, ženski idol). Sa željeznodobne nekropole na položaju Busija na Daljskoj planini potječe jedinstven nalaz deset komada zlatnoga nakita i željeznoga vrha koplja (VII. st. pr. Kr.). Iz antičkoga su doba ostatci rimskoga naselja Teutoburgiuma, iz razdoblja seobe naroda novac iz kovnice u Sirmiumu (VI. st.) i avarske pojasne garniture (VIII. st.). Od slavenskih nalaza ističe se nakit i keramika (VIII–IX. st.). U srednjem vijeku Dalj je gradić (oppidum), spominjan u izvorima iz 1471. Između 1526. i 1699. pod vlašću je Osmanskoga Carstva te se onamo doseljava pravoslavno stanovništvo. Dalj i okolna mjesta činili su vlastelinstvo koje je u prvoj polovici XVIII. st. u posjedu Karlovačke mitropolije. Pravoslavna crkva podignuta je 1715., a katolička 1838. – Pod srpskom okupacijom od 1991., pod Prijelaznom upravom UN-a 1995–98., nakon čega je mirno reintegriran.
