galebovi (Laridae), por. ptica iz reda šljukarica (Charadriiformes). Kljun im je oštar i kukast, krila dugačka, zašiljena, a noge s dobro razvijenim opnama za plivanje. Brzo i ustrajno lete, dobro hodaju i plivaju. Mnoge vrste raširene su po cijelome svijetu, ugl. uz obale mora. Vješti su lovci, a hrane se ribom, mekušcima i manjim sisavcima. Gnijezde se u bučnim kolonijama na liticama, ali i na ravnom tlu uz obale mora i u unutrašnjosti. Najveća je i najpoznatija vrsta srebrnasti galeb (Larus argentatus); stare su ptice bijele, sivih leđa i sivih krila s crnim vršcima, a mlade su pjegave s crno obrubljenim repom. Kod nas prezimljuju sjeverni tamnoleđi galeb (Larus fuscus), crnih leđa i krila, i znatno manji burni galeb (Larus canus). Uz jadranske obale zimi je najbrojniji riječni galeb (Larus ridibundus), koji se, za razliku od ostalih, gnijezdi u kontinentskim područjima uz močvare, jezera i ribnjake; glava je starih ptica tamnosmeđa, zimi bijela s mrljom iza oka. Sličan mu je crnoglavi galeb (Larus melanocephalus). Zimi nas posjećuju troprsti galeb (Rissa tridactyla) i najmanji predstavnik skupine, mali galeb (Larus minutus) iz sjev. Europe.
