struka(e):

krvarenje (hemoragija), izlaženje krvi iz krvnog optoka (krvnih žila ili srca) zbog ozljede ili patoloških promjena stijenke žile (prsnuće stijenke, nagrizanje žile patološkim procesom iz okoline). Krvarenje može biti vanjsko, tj. kroz prirodne tjelesne otvore ili kroz ozlijeđenu kožu (→ epistaksa; hematemeza; hematurija; hemoptiza; melena; menoragija; metroragija), ili unutarnje, pod kožu, ili u tjelesne šupljine i organe (→ ekhimoza; hemartros; hematokela; hematokolpos; hematom; hematotoraks). Arterijsko krvarenje prepoznaje se po svijetlocrvenoj boji krvi, koja izlazi ritmički, u pulzirajućem mlazu. Vensko krvarenje prepoznaje se po tamnocrvenoj boji krvi, koja izlazi jednolično i sporo. Kod kapilarnog ili parenhimnoga krvarenja izvor se krvarenja ne vidi, a krvareća je površina stalno preplavljena krvlju; ono nastaje zbog oštećenja kapilara, npr. kod hemoragijske groznice. Krvarenje može nastati i kod otrovanja, npr. fosforom, živom ili zmijskim otrovom. Rijetko je tzv. vikarirajuće krvarenje koje nastaje na drugome mjestu nego što se očekuje (npr. krvarenje iz nosa pri izostanku menstruacije). – Znaci su krvarenja lokalni (ovisno o mjestu nastanka) i opći (ovisno o količini izgubljene krvi, šok). Liječenje obuhvaća zaustavljanje krvarenja (→ hemostaza) i, prema potrebi, nadomještanje izgubljene krvi (→ transfuzija krvi).

Citiranje:

krvarenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/krvarenje>.