struka(e):

kalcit (njem. Kalzit, prema Kalzium: kalcij), vrlo raširen mineral, kalcijev karbonat CaCO3, gustoće 2,72 g/cm³, tvrdoće 3. Nastaje kristalizacijom iz vodenih otopina u kristalima romboedrijske hemiedrije heksagonskoga sustava i u kristalastim agregatima, od kojih je najpoznatiji vapnenac. Bezbojan je ili bijel. Ima odličnu kalavost smjerom plohe osnovnoga romboedra. Lijepi se kristali kalcita nalaze osobito u šupljinama rudnih žila i eruptivnih stijena (→ dvolomac; mramor). Kalcit je jedan od najraširenijih minerala u svijetu. Glavni je sastojak svih vapnenaca i mramora, a nalazi se i kao važna komponenta drugih sedimenata, npr. lapora (glavne cementne sirovine), ponekih metamorfita i kao jalovina rudnih žila. Kalcit izgrađuje stalaktite i stalagmite (sige) u vapnenačkim špiljama i manjim šupljinama te petrificira ostatke izumrlih životinja i biljaka.

Citiranje:

kalcit. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kalcit>.