struka(e):

kameralizam (njem. Kameralismus), smjer ekon. mišljenja i gosp. djelatnosti države od XVI. do XVIII. st. u zemljama sr. Europe (Njemačka, Austrija, Italija). Kameralizam se razvijao na idejama engl., niz., franc. i tal. merkantilista, koje su oni prilagodili za potrebe vođenja državne gosp. i soc. politike, a posebno politike drž. prihoda i rashoda. Potisnulo ga je potkraj XVIII. st. liberalno naučavanje fiziokrata i A. Smitha. Ekonomski kameralizam bio je sastavni dio kameralnih znanosti (→ kameralistika). Najznačajniji predstavnici kameralizma bili su J. J. Becher, Philipp Wilhelm von Hornigk, Wilhelm Freiherr von Schröder, Veit Ludwig von Seckendorff, J. H. G. von Justi i J. von Sonnenfels. Potonji je utjecao i na kameralistički studij u Hrvatskoj svojim udžbenikom iz politike, trgovine i financija, koji je desetljećima bio službeni udžbenik polit. ekonomije u Austrijskom Carstvu. Od hrv. kameralista valja istaknuti J. Križanića (koji je djelovao u Rusiji), A. A. Barića i N. Škrleca Lomničkoga.

Citiranje:

kameralizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kameralizam>.