struka(e):
ilustracija
KONOPLJA, Cannabis sativa

konoplja (Cannabis sativa), jednogodišnja, do 3 m visoka zeljasta biljka iz por. konoplja (Cannabaceae), s uspravnom stabljikom i prstasto razdijeljenim listovima. Normalno je dvodomna biljka, premda se mogu naći i jednodomne biljke. Ženske su biljke veće i u pazušcima vršnih listova nose mnogobrojne neugledne cvjetove u grozdastim cvatovima nalik na klas. Muške biljke tvore cvatove u obliku metlice na vrhu stabljike. Plodovi su sitni jednosjemeni oraščići, zelenkastosive ili smeđe boje. Konoplja potječe iz sr. Azije, sjeverno od Himalaje; uzgajala se 3000 god. pr. Kr. u Kini, 2000 god. pr. Kr. u Indiji, a u Europu je donesena 1500 god. pr. Kr. Danas se uzgaja u umjerenom pojasu. Različiti agroekološki uvjeti i smjerovi uzgoja utjecali su na razvijanje različitih formi konoplje. Ako se podvrsta Cannabis sativa var. indica uzgaja u toplom podneblju, ima više ljepljive smole koja sadrži opojni halucinogeni spoj tetrahidrokanabinol (THC). Od nje se dobiva više droga različite jačine: marihuana, hašiš, bhang, guniah, charas (→ kanabis). U Europi se uglavnom uzgaja predivi tip konoplje, gdje se uz konoplju za vlakno (gusta sjetva) posebno uzgaja konoplja za sjeme. Za dobivanje tehn. vlakna (kudjelja) konoplja se žanje 14 dana prije dozrijevanja sjemena. Vlakna se izdvajaju iz stabljike nakon žetve i sušenja, močenjem (maceracijom) i mehan. obradbom. Duljina tehn. vlakna ovisi o visini stabljike i varira od 20 do 200 cm. Svaka se nit tehn. vlakna sastoji od većega broja likovih vlakanaca, duljine 1 do 10 cm, a debljine 18 do 25 μm. Konopljina se vlakna upotrebljavaju za proizvodnju užadi, konopa, šatorskih krila, jedara, sagova, tekstila, papira i dr. Drvenasti dio stabljike (pozder) čini oko 70% ukupne mase stabljike, i sporedan je proizvod u preradbi. U rasutome stanju služi kao odlična stelja u peradarskim farmama. Briketiran se koristi za ogrjev, a prešanjem se izrađuju ploče pogodne za upotrebu u izradbi namještaja i u građevinarstvu. Konoplja se danas koristi u građevinarstvu (toplinski izolacijski materijal, ploče pregradnih zidova), automobilskoj industriji, u proizvodnji papira, u farmakologiji i dr. Osim vlakna, od konoplje se proizvodi i niz proizvoda koji služe kao sirovina u prehrambenoj, kemijskoj, kozmetičkoj i papirnoj industriji. Konopljino sjeme izvrsna je hrana za ptice te prehrambena namirnica (kruh, slastice). Iz sjemena se dobiva oko 30% ulja. Ulje nalazi primjenu u industriji boja, lakova, firnisa, sapuna, a koristi se i u prehrambene i medicinske svrhe. Konoplja je stoljećima bila uz lan naša glavna prediva biljka. Sve do prije desetak godina uzgajala se na području Đakova i Donjega Miholjca. U svijetu je 2000. bilo zasijano 88 500 ha konoplje, a proizvedeno 79 000 t vlakna i 33 500 t sjemena. Najveći su proizvođači konopljina vlakna Kina, Južna Koreja, Rumunjska, Rusija i Francuska, a sjemena Kina, Francuska, Madžarska, Čile i Ukrajina.

Citiranje:

konoplja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/konoplja>.