struka(e):

korota (tal. corrotto: žalost za pokojnikom, možda, od lat. cor ruptum: prepuklo srce), razdoblje i obredi žaljenja za mrtvim. Način izražavanja korote strogo je propisan običajima u različitim kulturama. Intenzitet korote obično određuje stupanj srodstva s pokojnikom i društveni položaj pojedinca koji žaluje; u najstrožoj je koroti obično udovica, a ženski članovi zajednice općenito su više uključeni nego muški. Osobe koje su u koroti vidljivo se razlikuju od ostalih članova društva. Najčešće nose iznošenu ili neatraktivnu odjeću jednostavnih boja (crna, bijela, siva), iako se u nekim civilizacijama žalobnima smatraju i druge boje (žuta kod starih Egipćana ili crvena kod nekih indijanskih sjevernoameričkih narodâ). Na Dalekom istoku prevladava bijela (u Kini i Japanu), a u zemljama zapadne civilizacije crna boja. O intenzitetu korote ovisi hoće li sva odjeća biti navedene boje ili samo neki dijelovi. Osim bojom odjeće korota se u nekim civilizacijama izriče i bojenjem tijela (neki narodi Melanezije boje tijelo crnom, a neki sjevernoamerički Indijanci bijelom bojom). Vidljiv je znak korote zapuštanje tjelesne čistoće i prekid uljepšavanja tijela (prestanak češljanja kose ili nošenja ukrasa). U nekim se civilizacijama korota izražava brijanjem kose, brkova, brade, a u nekima njihovim puštanjem. Rezanje, odnosno puštanje noktiju također je jedan od oblika iskazivanja korote. U starim bliskoistočnim civilizacijama često je bilo površinsko samoozljeđivanje (paranje obraza, grudi ili drugih vidljivih dijelova tijela noževima i sl.), kao i paranje dijelova odjeće te posipanje glave pepelom ili prašinom. U starom Egiptu osobe u koroti mazale su se zemljom i blatom. Korota se može vidljivo obilježiti i nošenjem izvrnute odjeće, hodanjem bez odjeće ili nošenjem različitih simbola. Osobe u koroti često se izdvajaju od ostatka društva, a uz korotu su vezani i različiti apotropejski ili purifikacijski obredi (obredna kupanja, trčanje kroz vatru). – U modernom društvu korota se može odrediti i službeno nakon smrti državnoga poglavara ili zaslužnih članova društva te u slučaju teških nesreća, obično s velikim brojem poginulih. U tom se slučaju na kuće i javne zgrade stavljaju crne zastave ili državne zastave na pola koplja, zabranjuje se održavanje zabavnih i svih javnih priredaba osim komemoracija.

Citiranje:

korota. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/korota>.