krstašice (Brassicaceae), kozmopolitska biljna por. jednogodišnjih i trajnih zeleni, rjeđe grmolikih dvosupnica (u tropima), kojoj pripada više od 350 rodova s oko 3000 vrsta. Pretežito su raširene u izvantropskim područjima sjeverne Zemljine polutke pa dosežu do hladnih arktičkih područja, a u planinama do gornje granice vegetacije. Cvjetovi su krstašica prostolatični (slobodnih latica), dvospolni, a imaju 4 lapa čaške, 4 latice vjenčića (po dvije unakrst, pa zato ime krstašice), 2 vanjska (kraća) i 4 unutarnja (duža) prašnika i tučak s nadraslom plodnicom. Plod je najčešće komuška ili komuščica, rjeđe cijepavac, koji se raspada na jednosjemene članke ili je plod nepucavac. Porodici pripadaju mnoge biljke koje se upotrebljavaju za hranu, u gospodarstvu, industriji i ljekarništvu. Kao povrće i krmno bilje poznate su različite sorte vrtne vrzine (Brassica oleracea: kupus, kelj, koraba, cvjetača), vrzine repice (Brassica napus), bijele repe (Brassica rapa), rotkve (Raphanus sativus), biljke uljarice su bijela gorušica (Sinapis alba), slačica ili crna gorušica (Brassica nigra), a mnoge se krstašice koriste i kao ljekovite biljke. Vrste različitih rodova, npr. šeboja (Cheiranthus), ljubičine (Matthiola), večernice (Hesperis) i dr., uzgajaju se kao ukrasne biljke. Mnoge su krstašice široko rašireni korovi i biljke smetištarke, npr. dvoredac (Diplotaxis), oranj (Sisymbrium), rusomača (Capsella), češnjača (Alliaria), grbak (Rorippa), grbica (Lepidium) i dr. U hrvatskoj je flori zastupljeno oko 60 rodova, od kojih su s 10 ili više vrsta zastupljeni rodovi gromotulja (Alyssum), gušarka (Arabis), vrzina (Brassica), režuha (Cardamine incl. Dentaria), šeboj (Erysimum). Vrlo je značajan monotipski rod degenija (Degenia), hrvatski lokalni endem s jedinom vrstom velebitskom degenijom.
