lavanda ili despik (mletački tal. lavanda; možda dalmatoromanski, od lat. de spico) (Lavandula), rod s približno 50 vrsta trajnih zeleni ili polugrmova visine do 80 cm iz porodice usnača (Lamiaceae). Raste u Sredozemlju, na Kanarskim otocima, u Indiji; u nas u Dalmaciji Lavandula latifolia i Lavandula angustifolia. L. angustifolia još se naziva pravom ili uskolisnom lavandom. Opsežno je istražena, opisana u Europskoj farmakopeji i ljekovita je biljka (oficinalna droga). Naziv lavandin obuhvaća križance uskolisne lavande (L. angustifolia) s drugim vrstama istoga roda, primjerice sa širokolisnom lavandom (L. latifolia). Autohtona je hrvatska sorta lavandina budrovka, koja se može pronaći na otocima Hvaru, Braču i Visu. Odlična je paša za pčele, a suhe cvjetne grančice stavljaju se među odjeću protiv moljaca.
U antičko se doba cvijet lavande rabio u kupkama, pa odatle botanički naziv roda od latinskoga lavare: prati. Iako se osušeni cvjetovi (Lavandulae flos) rabe u farmaciji i aromaterapiji, a u kućanstvu kao repelent insekata i kao ukras, uglavnom se destiliraju radi proizvodnje eteričnog ulja za izradu parfema i higijenskih proizvoda. Eterično ulje lavande dobiva se destilacijom iz cvjetova lavande kojima je zadržana čaška. Udio pojedinih komponenti u eteričnom ulju lavande napose ovisi o vrsti i podneblju uzgoja. Eterično ulje lavandina sadržava niži udio linalola i linalil-acetata od prave lavande, ali znatno višu razinu 1,8-cineola, kamfora i borneola pa ima manju vrijednost u industriji parfema u usporedbi s uljem prave lavande.
