struka(e):

maglica (nebula), oblak međuzvjezdane tvari. Svojstva maglica variraju ovisno o njihovu podrijetlu, kemijskom sastavu, kao i okruženju u kojem se nalaze.

Emisijska maglica užareni je oblak plina i prašine. U oblaku se nalazi jedna ili nekoliko velikih i vrućih mladih zvijezda koje ultraljubičastim zračenjem pobuđuju plin maglice da svijetli.

Refleksijska maglica hladni je oblak plina i prašine osvijetljen susjednim zvijezdama izvan maglice.

Tamna maglica hladni je oblak prašine i plina koji zaklanja svjetlost pozadinskih zvijezda, npr. Konjska glava.

Herbig-Harov objekt mala je emisijska maglica u okolici vrlo mlade zvijezde koja emitira jak zvjezdani vjetar.

Planetarna maglica emisijska je maglica nastala širenjem atmosfere crvenoga diva i razvojna je faza većine zvijezda kojima je masa usporediva s masom Sunca.

Ostatak supernove mala je emisijska maglica zaostala nakon eksplozije supernove, npr. Rakovica.

U vrijeme dok su teleskopi bili slabiji od današnjih, katkad su galaktike smatrane maglicama (spiralne maglice), a maglice kojima se nije mogao razbrati oblik nazivale su se difuzne maglice.

Citiranje:

maglica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/maglica>.