struka(e):

majčinstvo, obiteljskopravni odnos žene i djeteta koje je rodila. Od rimskoga doba primjenjuje se presumpcija mater in iure semper certa est u prilog tvrdnji da žena koja rodi dijete jest njegova majka. Majčinstvo se upisuje u maticu rođenih djeteta kao temeljni upis, sa svim podatcima o majci. Kad žena rodi dijete u zdravstvenoj ustanovi, njezino se majčinstvo upisuje na temelju bolničke prijave porođaja. Ako je dijete rođeno izvan zdravstvene ustanove, dužnost je različitih osoba da u vrlo kratkome roku prijave rođenje djeteta, a time i ime majke. Presumpcija o majčinstvu neupitna je, i time neoboriva, jer upućuje na to da je porođaj djeteta konstitutivni element nastanka majčinstva. Ako se majčinstvo ne može utvrditi na temelju presumpcije o porođaju (primjerice kod nahočeta), može se utvrđivati u sudskome postupku. Upisano majčinstvo može se osporavati u smislu tvrdnje da određena žena nije rodila određeno dijete. Ovlaštenici na tužbu i zakonski rokovi u oba maternitetska spora strogo su određeni. Utvrđeno majčinstvo utječe i na očinstvo djeteta (slijedom toga i njegov bračni ili izvanbračni status) ovisno o tome je li žena bila u braku ili nije u trenutku rođenja djeteta (→ očinstvo). Neka zakonodavstva imaju institut priznanja majčinstva za slučaj da majčinstvo nije utvrđeno pri porođaju djeteta, a hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo uvelo ga je propisom iz 1998., a napustilo propisom iz 2015. Surogatno majčinstvo (zamjensko majčinstvo) usluga je trudnoće, rađanja i predaje djeteta naručiteljskomu paru ili pojedincu, uz financijsku naknadu ili bez nje, a začeće nastaje uz medicinsku pomoć. Predajom djeteta naručitelji stječu roditeljsku skrb. Genetski materijal može potjecati od jednoga ili oboje u paru, od gestacijske majke (trudnice) ili od trećih osoba. Mnoge države EU-a zabranjuju ili sprječavaju takve ugovore, pozivajući se na eklatantno kršenje prava djece. Pravni problem predstavljaju ugovori realizirani u državama koje ga dopuštaju (izvan Vijeća Europe i Europske unije), nakon kojih roditelji dovode dijete u državu koja takve ugovore ne priznaje. Većina država (npr. Njemačka, Francuska, Italija) izrijekom zabranjuje prekogranične ugovore o surogatnome majčinstvu. O tome se u nekoliko slučajeva izjasnio i Sud za ljudska prava u Strasbourgu, ističući da je riječ o kršenju djetetovih prava. U Hrvatskoj je surogatno majčinstvo zabranjeno.

Citiranje:

majčinstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/majcinstvo>.