struka(e): |
ilustracija
MALTA, položajna karta
ilustracija
MALTA, grb
ilustracija
MALTA, zastava
ilustracija
MALTA, grad Mgarr, otok Gozo
ilustracija
MALTA, regionalna geopolitička obilježja
ilustracija
MALTA, Valletta
ilustracija
MALTA, zračna snimka sjeverozapadnoga dijela otoka

Malta (malteški Repubblika ta’ Malta, engleski Republic of Malta), otočna država u Sredozemnome moru, 93 km jugoistočno od Sicilije; obuhvaća 315,2 km².

Prirodna obilježja

Državu čine naseljeni otoci Malta (246,5 km²), Gozo (Għawdex; 67,1 km²) i Comino (Kemmuna; 1,6 km²) te pripadajući im nenaseljeni otočići Cominotto, Filfla i Saint Paul. Otoci su niski (do 253 m), izdižu se s plitkoga podmorskoga praga koji je u geološkoj prošlosti spajao obalu sjeverne Afrike s Apeninskim poluotokom. Građeni su od miocenskih koraljnih vapnenaca te kvartarnih pješčenjaka, lapora i gline. Sjeverna i istočna obala su niže, dobro razvedene s više dubokih zaljeva, a zapadna je strma i uglavnom nepristupačna. Razvijen je krš, pa nema površinskih vodenih tokova. Klima je sredozemna; srednja godišnja temperatura iznosi 20 °C, siječanjska 13 °C, a srpanjska 27 °C. Godišnja je količina oborina oko 600 mm; kišni je maksimum zimi. Zbog vapnenačke podloge i ljetne suše znatan je dio otoka pust i bez biljnoga pokrova. Prirodna kserofitna vegetacija floristički je slična sjevernoafričkoj.

Stanovništvo

Prema popisu stanovnika iz 2011. Malta ima 417 432 st., a prema službenoj procjeni iz 2013. godine 425 384 st. ili 1349,6 st./km². U glavnom gradu i široj urbanoj okolici živi više od 70% ukupnog stanovništva (regija Northern Harbour; 5152 st./km², 2013), dok su otok Gozo (457 st./km², 2013) i zapadna obala rjeđe naseljeni. Stanovnici su Maltežani (94,1%), Britanci (2,1%), Arapi (2,0%),Talijani (0,3%) i ostali (1,5%). Po vjeri su većinom katolici (95,0%), ostalo su muslimani (0,7%), nereligiozni (2,0%) i dr. Porast stanovništva Malte od 0,5% (2007–12) veći je od njezina prirodnog priraštaja (0,19% ili 1,9‰, 2013) i upućuje na pozitivnu migracijsku bilancu (3224 st., 2013). Natalitet je 9,5‰, mortalitet 7,6‰, a smrtnost dojenčadi 6,7‰ (2013). Stanovništvo stari, u dobi je do 14 godina 14,8% st., od 15 do 64 godine 68,9%, a od 65 i više godina čak 16,3% st. (2013). Očekivano trajanje života za muškarce rođene 2013. godine iznosi 79,6 godina, a za žene 84,0 godine. Od ukupnog aktivnog stanovništva (175 472 st., 2013) u poljoprivredi i ribarstvu zaposleno je 3,3%, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 19,1%, a u uslužnim djelatnostima 77,6%. Službeni su jezici malteški (od 1934., kada je zamijenio talijanski) i engleski; razgovorni je i talijanski. Glavni je grad, luka i kulturno središte (sveučilište) Valletta (5700 st., 2013); ostali gradovi (2013): Birkirkara (21 889 st.), Mosta (19 795 st.), Qormi (16 443 st.), Żabbar (14 844 st.), Sliema (14 189 st.), San Ġwan (12 340 st.), Żejtun (11 252 st.),Victoria (Rabat; 6229 st.); u gradovima živi 95,0% st. (2012).

Gospodarstvo

Od 1987. pokrenuta je široka ekonomska liberalizacija i temeljito prestrukturiranje gospodarstva. Malta je članica EU-a od 2004., a od 2008. euro je službena valuta. Vrijednost BDP-a postupno je uvećana sa 6 milijarda USD (2004) na 12,7 milijarda USD (2017), te na 14,5 milijarda USD (2018); BDP po stanovniku je oko 30 074 USD (2018). U sastavu BDP-a (2017) najveći je udjel uslužnoga sektora (88,7%), zatim industrijskoga (10,2%) i poljoprivrednoga (1,1%). Turizam je vodeći u uslužnome sektoru, dok je u industrijskome razvijena proizvodnja elektroničkih uređaja i dijelova, brodogradnja i remont plovila, građevinska i kemijska industrija, tiskarstvo, proizvodnja hrane, pića, odjeće, namještaja, lijekova, duhana i dr. Domaća poljoprivreda osigurava manje od 25% prehrambenih potreba, a u ponudi su krumpir, agrumi, grožđe, žitarice, razno povrće, riba, meso i dr. Stopa nezaposlenosti je 4,6% (2017), a udjel siromašnoga stanovništva 16,3% (2015). Vrijednost izvoza 2017. bila je 3,2 milijarde USD, a uvoza 4,9 milijarda USD. U izvozu prednjače elektronički uređaji i dijelovi, kemijski proizvodi, odjeća, obuća i dr. Najviše uvozi naftu i derivate, vozila, strojeve i opremu, kemikalije, hranu, robu široke potrošnje i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Njemačka (17,3%), Francuska (10,2%), Italija (9,4%), Singapur (5,9) i Kina (5,8%). Najviše uvozi iz Italije (23%), Njemačke (7,9%), Velike Britanije (7,7%) i Španjolske (5%). Veličina je javnoga duga 50,7% BDP-a (2017).

Promet

Naselja na otocima povezana su cestama (3096 km; od čega 84% asfaltiranih, 2009). Otoci Malta i Gozo povezani su redovitim trajektnim vezama. Glavne su luke Valletta (putnička) i Marsaxlokk (kontejnerski promet i bescarinska zona). Zrakoplovnim linijama Malta je povezana s europskim i afričkim zračnim lukama. Međunarodna je zračna luka Luqa kraj Vallette (4,3 milijuna putnika, 2014).

Novac

Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro = 100 centa. Do 31. XII. 2007. novčana je jedinica bila malteška lira.

Povijest

Malta je naseljena od neolitika (megalitičke građevine), a u rano antičko doba kolonizirali su ju Feničani (VIII. do VII. st. pr. Kr.), koji su ju nazvali Malet (Melet: utočište). Poslije je u VII. do VI. st. pr. Kr. postala uporištem Kartage, a 218. pr. Kr. potpala je pod rimsku vlast (glavno naselje Melita). Nakon 395. pripala je Bizantskomu Carstvu; zauzeli su ju Vandali, pa Goti i ponovno Bizant (533). Okupirana od Arapa 870., ostala je pod muslimanskom vlašću do 1090., kada su ju preoteli Normani. Poslije je ušla u sastav Kraljevstva Obiju Sicilija. Godine 1530. došla je u posjed viteškoga reda ivanovaca, koji se otada nazivaju malteškim vitezovima. Zapovjednik (veliki majstor) reda J. P. de La Valette utemeljio je 1566. glavni grad Vallettu. Sve do XVIII. st. Maltežani su vodili stalne borbe s Osmanskim Carstvom i afričkim gusarima. Godine 1798. otok je osvojio Napoleon I. Bonaparte, a 1800. osvojili su ga Britanci, koji su ga za sebe osigurali Pariškim mirom 1814., pa je Malta postala glavna britanska baza u Sredozemlju, a poslije (nakon prokopavanja Sueskoga kanala) baza na putu prema Indiji. Ustavom iz 1939. Malta je dobila određenu autonomiju. U II. svjetskom ratu bila je, zbog svoje strateške važnosti, često izvrgnuta napadima osovinskih snaga.

Od 5. IX. 1947. Malta je imala vlastiti parlament i vladu, a britanski guverner zadržao je ovlasti u vanjskoj politici i obrani. Neovisnost je proglašena 21. IX. 1964., a republika 13. XII. 1974. Godine 1978. Malta je proglasila teritorijalno more u širini od 12 nautičkih milja, vanjski pojas od 12 nautičkih milja i ribolovnu zonu od 25 nautičkih milja. Britanska vojna prisutnost okončana je 1979., pa od tada Malta provodi politiku neutralnosti. U političkom životu vodeće su demokršćanska Nacionalistička stranka (PN) i socijaldemokratska Malteška laburistička stranka (MLP). U razdoblju 1950–55. i 1962–71. premijer je bio George Borg Olivier (lider PN-a 1950–77), a 1955–58. i 1971–84. tu je dužnost obnašao Dominic Mintoff (vođa MLP-a 1949–84). Sigurnosni sporazum, koji joj je jamčio neutralnost, Malta je 1981. potpisala s Italijom, a 1984. s Libijom (zbog eksploatacije nafte u spornom podmorju, s Libijom je 1981. bila u sporu); 1981. i 1984. zaključila je gospodarske sporazume sa SSSR-om (s olakšicama za sovjetsku trgovačku flotu). Fenech Adami (lider PN-a 1977–2004) bio je premijer 1987–96. i 1998–2004 (2004–09. predsjednik republike). Provodio je politiku povezivanja s Europskom unijom, u koju je Malta primljena 1. V. 2004. Od ožujka 2004. premijer je bio Lawrence Gonzi (Adamijev nasljednik na mjestu vođe PN-a; reizabran je 2008). Na izborima u ožujku 2013. pobijedili su laburisti; njihov vođa (od 2008) Joseph Muscat postao je premijer (reizabran je 2017).

Politički sustav

Prema Ustavu od 13. XII. 1974., s više dopuna i izmjena do 2001., Malta je republika, unitarna država, članica Commonwealtha. Predsjednik republike na čelu je države, a bira ga parlament za razdoblje od 5 godina. Predsjednik formalno ima izvršnu vlast; iz redova većinske stranke imenuje predsjednika i članove vlade, koja obavlja izvršne funkcije vlasti, a za svoj je rad odgovorna parlamentu. Jednodomni parlament, Zastupnički dom (House of Representatives), obavlja zakonodavnu vlast, ima 65 zastupnika, koje biraju građani na općim, izravnim i tajnim izborima za razdoblje od 5 godina. Pravo je glasa opće i jednako za sve građane s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast obavljaju Ustavni sud, prvostupanjski i apelacijski te upravni sudovi. Malta je unitarna država, upravno organizirana u 5 regija (od 2009). Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 21. rujna (1964).

Političke stranke

Nacionalistička stranka (Partit Nazzjonalista – akronim PN), osnovana 1880., stranka je desnoga centra. Zastupa demokršćanske vrijednosti. Do sredine 1920-ih prolazila je kroz faze polarizacije i frakcionaštva, a 1926. se homogenizirala. Formalno podupire međunarodne integracije (EU, NATO). Bila je na vlasti u nekoliko mandata (1924–27., 1932–33., 1962–71., 1987–96., 1998–2013). Od izbora 2013. nalazi se u oporbi (ponovno i nakon izbora 2017). Članica je Kršćansko-demokratske internacionale i Europske pučke stranke. Laburistička stranka (Partit Laburista – akronim PL), osnovana 1920., stranka je ljevice. Zastupa socijalnu politiku, kao i vanjskopolitičku neutralnost zemlje, a protivila se ulasku u EU. Bila je na vlasti u nekoliko mandata (1955–58., 1971–87., 1996–98). Nakon 15 godina u oporbi pobijedila je na izborima 2013. Parlamentarnu većinu zadržala je i nakon izbora 2017. Članica je Socijalističke internacionale i Stranke europskih socijalista.

Citiranje:

Malta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/malta>.