struka(e):

melanini (prema grč. μέλας, genitiv μέλανος: crn, taman), skupina prirodnih tamnih boja koje nastaju od različitih fenola i difenola djelovanjem oksidirajućih enzima (oksidaza) u prisutnosti kisika. Aminokiselina tirozin može nizom prijelaznih faza preko 3,4-dihidroksifenilalanina prijeći u jedan od melanina. Melanini u biljaka uzrokuju tamnu obojenost plodova, a u životinja i čovjeka to su pigmenti, koji se, kao zaštita od škodljiva djelovanja sunčanih zraka, stvaraju u tjelesnom pokrivaču (u hitinu, koži, dlakama, perju, ljuskama itd.). U koži sisavaca stvaraju se u posebnim stanicama, melanoblastima, koje se nalaze u temeljnom (bazalnom) sloju pousmine (epiderme). U čovjeka se melanini nalazi u koži, kosi i dlakama, polusluznici velikih tjelesnih otvora, u sluznici za osjet njuha, u žilnici i mrežnici oka, u živčanom tkivu, a vrlo malo ga ima u koži dlanova i tabana te u koži novorođenčeta. Javlja se u stanicama nekih tumora. (→ melanom)

Citiranje:

melanini. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/melanini>.