struka(e):

metamorfizam (prema metamorfoza), skupina fizikalnih i kemijskih procesa koji se zbivaju djelovanjem topline, povišenoga tlaka i kemijski aktivnih otopina, a na temelju kojih nastaju dalekosežne promjene u stijenama dubokih dijelova Zemljine kore; metamorfizam ne uključuje promjene koje nastaju u stijenama djelovanjem vanjskih čimbenika (→ metamorfoza). U geologiji se razlikuje pet tipova metamorfizma: (1) toplinski metamorfizam, pri kojem je djelujući čimbenik jedino toplina, bez znatnijeg utjecaja tlaka; u pravilu je u svezi s magmatskim utisninama, pa otuda uporaba i zamjenskoga naziva kontaktni metamorfizam; (2) dinamički metamorfizam, koji je vezan uz snažno djelovanje lokaliziranoga stresa usmjerenoga ka drobljenju stijene, mrveći ju ponegdje do praha uz nastajanje milonita; (3) regionalni ili dinamotermalni metamorfizam, u kojem na velikom prostoru djeluju i toplina i tlak, pa se kristaliziraju novi minerali; redovito je udružen s orogenezom, odn. s utiskivanjem eruptivnih stijena; (4) dijaftoreza ili retrogradni metamorfizam, pri kojem od stijena višega metamorfnoga stupnja nastaju stijene nižega stupnja; (5) autometamorfizam, promjene tijekom hlađenja neke eruptivne mase kao posljedice aktivnosti preostalih fluida unutar te mase.

Citiranje:

metamorfizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/metamorfizam>.