struka(e):

mnijenje, u filozofiji, za razliku od znanja, čovjekov individualni nazor o svijetu, ali takav koji polazi od osobne životne situacije, od vlastitih predrasuda i ranije stečenih znanja, ali i od onoga što se smatra sasvim poznatim i samorazumljivim i što stoga ne može isticati zahtjev za općenitost priznatošću i istinitošću. Mnijenje je svijest o nečem (intencionalnost) na razini čovjekova predrefleksivnoga (prirodnog, svakodnevnog) života, te kao takvo ono služi kao nit vodilja za čovjekov refleksivni (misaoni) odnos prema svijetu (E. Husserl). Njemu stoga prethodi uvijek neko predrazumijevanje stvari u njezinoj značajnosti za vlastiti život, bez čega onda nije moguće ni razumijevajuće (smisleno) ophođenje sa svijetom (M. Heidegger, H.-G. Gadamer). Kao razina svakodnevne svijesti mnijenje je ujedno smatranje nečega istinitim (I. Kant) bez navođenja dostatnih razloga i argumenata za to smatranje, odn. vjerovanje (G. W. F. Hegel). Nasuprot novovjekovnomu racionalizmu, koji je nastojao potpuno isključiti mnijenje kao razinu predznanstvenoga iskustva, ono u XX. st., kako u fenomenologiji i hermeneutici tako i u analitičkoj filozofiji, ponovno dobiva naročitu važnost u objašnjavanju konstitucije intersubjektivnosti i interakcije na razini čovjekova svakodnevnoga života.

Citiranje:

mnijenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mnijenje>.