mrijest, jaja (ikra) riba, vodozemaca, mnogočetinaša. U nekih vrsta mrijest čine pučinska ili planktonska jaja, koja pojedinačno i slobodno lebde u gornjim slojevima vode, ili pridnena jaja, koja kao specifično teža tonu u dubinu. U drugoj su skupini jaja omotana zajedničkim ovojem od sluzave tvari, koja ih štiti od oštećenja, a u kopnenih životinja i od isušenja. Mrijest je katkad karakteristične boje i oblika: u grdobine svijetloljubičasta vrpca, dugačka više metara; u lignja nalikuje želatinoznim resama; u mnogočetinaša zelenoga palola (Eunice viridis) mrijest je stražnji kraj njegova tijela, pun jaja i spermija, koji odbacuje dvaput godišnje, uoči prvog dana posljednje mjesečeve četvrti u listopadu i studenome; taj mrijest pliva površinom mora oko polinezijskih koraljnih otoka, a domorodci ga skupljaju i jedu kao poslasticu.
