orah (Juglans), rod listopadnoga drveća iz porodice oraha (Juglandaceae), s petnaestak vrsta, raširenih u umjerenome klimatskom području Sjeverne polutke. U južnoj Europi raširena je samo jedna vrsta, a fosilni nalazi pokazuju veću raširenost roda u geološkoj prošlosti. Listovi su neparno perasti, aromatična mirisa, zajednička peteljka okrugla je i pri dnu jako zadebljala. Pupovi su prilično krupni, smješteni naizmjenično. Cvjetovi su jednodomni, ženski u vršnim grozdovima, a muški u postranim visećim resama. Plod je velika koštunica, orah, s tvrdom i debelom vanjskom ljuskom. Obični orah (Juglans regia) stablo je visoko 10 do 25 m, svjetlije, sivosmeđe kore i velike krošnje. Raširen je od Himalaje preko Irana i južnog Kavkaza (Transkavkazja) te Male Azije do Balkanskoga poluotoka. U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji raste samoniklo. Plod u koštici sadrži masnu, hranjivu sjemenku nepravilna oblika, u kojoj je 55 do 65% masnog ulja, 15% bjelančevina, 15% ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa i mineralnih soli važnih za prehranu. U trgovinu dolaze pod različitim nazivima i plodovi uzgajanih varijeteta i odlika. Zeleno, mesnato usplođe još nedozrjelih plodova jedan je od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C (oko 1,8%). Lišće oraha sadrži trjeslovinu, eterično ulje, inozit te služi kao pučki lijek protiv kožnih bolesti, crijevnih nametnika i kao adstringens. Prešanjem sjemenki oraha dobiva se orahovo ulje, koje se rabi u slikarstvu, bojadisarstvu i kozmetici. Najveći su proizvođači i izvoznici orahovih sjemenki SAD, Francuska, Italija i Turska. – Drvo oraha (orahovina) tamnosmeđe je do crnosmeđe, većinom tamnije isprugano. Upotrebljava se u proizvodnji furnira, pokućstva, za unutrašnje uređenje, parket, kundake oružja, glazbala, tokarenu robu. Najvažnije su vrste drva: obični orah (Juglans regia), crni orah (Juglans nigra), sivi orah (Juglans cinerea), mandžurski orah (Juglans mandschurica) i japanski orah (Juglans sieboldiana).
