struka(e):
ilustracija
PAUČNJACI, shema građe tijela pauka - 1. čeljusna noga, 2. kliješta, 3. otrovna žlijezda, 4. oči, 5. mozak, 6. želučane izbočine, 7. srce, 8. lepezaste uzdušnice, 9. sjemeno spremište, 10. jajnik, 11. predive žlijezde, 12. uzdušnice, 13. Malpighijeva cjevčica, 14. žlijezda srednjega crijeva
ilustracija
PAUČNJACI, štipavac (lijevo); tropski paučnjak (sredina); lažištipavac (desno) - 1. kliješta, 2. čeljusna nožica, 3. noga za hodanje, 4. prosoma, 5. opistosoma, 6. mezosoma, 7. metasoma, 8. bodlja, 9. kapa, 10. bočna spolna vrećica

paučnjaci (Arachnida), razred člankonožaca, među kojima su najpoznatiji predstavnici: pauci, škorpioni i grinje. Tijelo im je podijeljeno na prednje tijelo (prosoma) i stražnje tijelo (opistosoma). Udovi su samo na prosomi. Za hodanje služe 4 para nogu sastavljenih od 7 članaka. Prosoma je kod nekih s leđne strane pokrivena čvrstim pokrivačem, karapaksom. Kliješta se nalaze ispred usta, na prosomi, i služe za hvatanje, ubijanje i kidanje plijena. Na prosomi su i čeljusne nožice (pedipalpi), kojima opipavaju i pridržavaju plijen i hranu. Oči su paučnjaka jednostavne ocele. Želudac (uređaj za usisavanje) i crijevo kod većine paučnjaka građeni su od više pari postranih izbočina. Crijevo završava proširenjem u koje se ulijeva jedan par razgranatih, slijepo zatvorenih cijevi s funkcijom izlučivanja (Malpighijeve cijevi). Sustav za disanje sastoji se od niza vrećica sa stijenkama od tankih listića na kojima se odvija izmjena plinova, a zrak u vrećice dospijeva kroz otvore na površini tijela, tzv. stigme. Morski paučnjaci imaju listaste škrge; krvotok je otvorenoga tipa, a cjevasto srce smješteno je u prednjem dijelu opistosome. Krv je bezbojna, sadrži krvne stanice, a dišni je pigment hemocijanin. Živčani sustav građen je kao u člankonožaca. Paučnjaci su razdvojena spola; mužjaci su često manji od ženki; neki polažu jaja, a škorpioni i neke grinje rađaju žive mlade. Razvoj je izravan, bez preobrazbe, osim u grinja. Paučnjaci su ugl. stanovnici kopna, samo neke grinje i pauci žive u vodi. Najstarije su kopnene životinje koje dišu atmosferski zrak. Nastanjuju cijeli svijet, a nalaze se i na Arktiku te na Antarktici. Obuhvaćaju oko 30 000 vrsta. Dijele se u redove: štipavci (Scorpiones), čeljusnonozi (Pedipalpi), patuljasti paučnjaci (Palpigradi), tropski paučnjaci (Ricinulei), lažištipavci (Pseudoscorpiones), lažipauci (Opiliones), mračnice (Solifugae), pauci (Araneae) i grinje (Acarina).

Citiranje:

paučnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/paucnjaci>.