struka(e):
ilustracija
PILJENO DRVO – 1. osnovni oblici baziranja: flič (lijevo), greda (desno); 2. osnovni oblici krajčenja piljenica: neokrajčena (lijevo), poluokrajčena (sredina), okrajčena (desno); 3. opće osnove primarnoga piljenja: piljenje u cijelo (lijevo), piljenje prizmiranjem, prvi i drugi prolaz (sredina i desno); 4. namjenske osnove primarnoga piljenja: kartje način (lijevo), slavonski način piljenja samica i polusamica (sredina), slavonski način piljenja polovnjaka (desno)

piljeno drvo (piljenice, piljena građa, piljena roba, pilanski proizvodi), proizvod piljenja i iveranja različitih vrsta i oblika oblog drva ili trupaca u pilanama. Iveranje je pretvaranje bočnoga dijela oblog drva (okorka) strojem iveračem u krupno iverje, pri čem središnji dio dobiva oblik prizme ili grede. Piljeno drvo može se podijeliti u kategorije: prema vrsti drva iz kojega je izrađeno, obliku poprječnoga presjeka, vrsti i stupnju obradbe, položaju piljenice u trupcu, smjeru godova, dimenzijama, kakvoći, namjeni i dr. S obzirom na vrstu drva piljeno se drvo dijeli na: bjelogorično piljeno drvo (tvrdo, meko, voćkarice), crnogorično piljeno drvo i piljeno drvo egzota. Prema obliku poprječnoga presjeka razlikuju se nedovršeni piljeni materijal i gotovi pilanski proizvodi. Oblici su nedovršenoga piljenog materijala prizma, polovina, četvrtina, polovnjak i flič. Oblici gotovih pilanskih proizvoda neokrajčene su piljenice (samice i tzv. doradne), bul ili kladarka (piljenice iste debljine složene onim redom kako su ispiljene iz trupca tehnikom piljenja u cijelo), okrajčene piljenice (paralelno ili konično okrajčene), poluokrajčene piljenice (polusamice), lisičave piljenice (jednostrano, dvostrano ili višestrano), grede, gredice, letve, željeznički pragovi, popruge (piljenice namijenjene za daljnju preradbu u parket) i drvni elementi (grubi, poluobrađeni i gotovi). Prema položaju piljenica u trupcu razlikuju se piljenice iz zone srca, centralne piljenice (do pola promjera oblog drva na tanjem kraju) i bočne piljenice. Prema položaju godova, odn. teksturi, razlikuju se piljeno drvo radijalne (blistača), poluradijalne ili polutangentne (polublistača ili polubočnica) i tangentne (bočnica) teksture. Prema dimenzijama piljenice se mogu uvjetno podijeliti s obzirom na odnos svoje debljine i širine (grede, gredice, letve, listovi, daske i planke ili mosnice) te duljine (vrlo kratke ili kratice, kratke i normalno duge piljenice). Razvrstavanje piljenoga drva prema kakvoći propisano je normama ili se dogovara posebnim ugovorima. Kao mjerila kakvoće uzimaju se tehnička svojstva koja mora imati (stupanj zdravosti, način obradbe, kakvoća samog drva i sl.), grješke drva koje se ne dopuštaju ili se dopuštaju u određenoj mjeri te tolerancije, tj. grješke ili neka druga odstupanja od zadanih propisa koja se iznimno dopuštaju samo u ograničenom broju piljenica. S obzirom na namjenu, piljeno se drvo može svrstati u skupinu za graditeljstvo, za izradbu parketa, dijelova namještaja, lijepljenih ploča iz cjelovitoga drva itd. Pilanski ostatak nastaje kao sporedni proizvod pri različitim fazama pilanske obradbe, a može biti krupni (okorci, okrajci, otpiljci i porubci) i sitni pilanski ostatak (kora, piljevina, iverje, blanjevina i drvna prašina). Pilanski ostatak najčešće se koristi za proizvodnju toplinske ili električne energije, za proizvodnju briketa i drvnih peleta (prešani drvni ostatci bez dodataka kem. veziva), kao sirovina u proizvodnji drvenih ploča (→ ploče, drvene) od usitnjenoga drva te u kemijskoj preradbi drva za proizvodnju papira.

Citiranje:

piljeno drvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/piljeno-drvo>.