plaštenjaci (Tunicata; Urochordata), potkoljeno svitkovaca, morske životinje kojima se svitak (chorda dorsalis) nalazi samo u repnom dijelu tijela (otud Urochordata). Mješinasto im je tijelo pokriveno plaštom, debelim ovojem tunicina (tvari kemijski slične celulozi). Na gornjoj strani nalaze se dva otvora; kroz prednji, veći, usni otvor, u kojem se nalazi škržna vrećica, ulazi voda za disanje zajedno s planktonskom hranom, a kroz manji izlazi neiskorištena voda s neprobavljivim ostatcima. Probavilo je smješteno s trbušne strane. Ispod njega se nalazi srce. Živčevlje je smješteno s leđne strane škržne vrećice. Gotovo svi plaštenjaci imaju trepetljike kojima tjeraju hranu kroz posebne žljebove do jednjaka. Većinom su dvospolci, a uz spolno razmnožavanje, većina se razmnožava pupanjem (blastogeneza), kojim nastaju kolonije. Kod nekih vrsta postoji izmjena spolnih s nespolnim generacijama. Žive u svim morima, od polarnih do tropskih, u pličinama i u dubinama do nekoliko tisuća metara. Ima ih oko 1600 vrsta. U Jadranu živi oko 30 vrsta. Dijele se na tri razreda: mješčićnice, repnjaci i dvootvorke. Mješčićnice (Ascidiaceae) kao odrasle žive pričvršćene za morsko dno ili podlogu. U njihovih se ličinki s leđne strane nalazi zametak svitka i leđne moždine, po čem su bliski kralježnjacima. Razvijajući se, ličinke gube repić i svitak, spuštaju se na morsko dno i poprimaju mnogo jednostavniju tjelesnu građu (evolutivni regres). Najpoznatiji su: žuta mješčićnica (Clavelina lepadiformis), duga do 3 cm, obavijena prozirnim plaštom, i crvena bradavičarka (Halocynthia papillosa), duga do 12 cm, obavijena plaštom crvene boje. Od planktonskih, posvuda raširenih vrsta, i u Jadranu su česte svjetlice (Pyrosomata), koje noću svjetlucaju. Repnjaci (Appendicularia) sitne su planktonske životinje što plivaju zavojitim pokretima duga repa. Oni razvojem ne izgube svitak. Hrane se planktonom. Široko su rasprostranjeni, a žive i u eur. morima. Dvootvorke (Thaliacea) prozirne su planktonske životinje duge do 10 cm. Tijelo im je bačvasto, a plivaju stezanjem mišića. Razmnožavaju se izmjenom generacija. Žive i u europskim morima.
