struka(e):

polimorfija ili polimorfizam (poli- + -morfija ili -morfizam).

1. U kemiji i mineralogiji, postojanje nekog elementa ili kemijskog spoja, odn. minerala u dva ili više oblika (modifikacija). Polimorfne modifikacije ne razlikuju se po kemijskom sastavu, već po kristalnoj strukturi te fizikalnim i kemijskim svojstvima. Polimorfne modifikacije čistih elemenata nazivaju se alotropskim modifikacijama. Razlikuju se dvije vrste polimorfije: enantiotropija i monotropija. Enantiotropija je polimorfija pri kojoj je svaka modifikacija stabilna u određenim uvjetima tlaka i temperature, a spontani prijelaz jedne u drugu može se odvijati u oba smjera. Monotropija je polimorfija pri kojoj je jedna od modifikacija stabilna, a druga metastabilna u svim uvjetima, pa je spontani prijelaz moguć samo u jednome smjeru (iz metastabilne u stabilnu). Prijelaz iz jedne modifikacije u drugu naziva se fazni prijelaz ili fazna transformacija, a temperatura prijelaza pod invarijantnim uvjetima naziva se točkom inverzije. Razlike u strukturama polimorfnih modifikacija mogu se manifestirati posve različitim svojstvima, što se najčešće ilustrira primjerom ugljika, koji se naziva dijamant kada se kristalizira u kubičnom, a grafit kada se kristalizira u heksagonskome sustavu. Dijamant je najtvrđi mineral; bezbojan je i proziran, jako lomi i reflektira svjetlost, a kemijski je vrlo rezistentan; grafit je, naprotiv, jedan od najmekših minerala (njime se piše po papiru), crn je i neproziran, potpuno apsorbira svjetlost, a kemijski nije tako rezistentan. Pri visokoj temperaturi (bez pristupa zraka, inače bi izgorio) dijamant prelazi u grafit. Kalcijev karbonat (CaCO3) pojavljuje se u tri polimorfne modifikacije: kalcit, aragonit i faterit, a broj modifikacija silicijeva dioksida (SiO2) veći je od 10.

2. U biologiji, pojava jedinki u nekoliko različitih oblika unutar jedne biljne ili životinjske vrste; najjednostavniji je slučaj dimorfizam. Funkcionalni polimorfizam očituje se u obliku različitih tipova jedinki kod zadružnih kukaca (npr. radnici i vojnici u mrava, matice i radilice u pčela). Čest je kod izmjene generacija, gdje se jedinke spolne generacije razlikuju od jedinki nespolne generacije. Fenotipski polimorfizam uzrokovan je djelovanjem čimbenika okoliša; najčešći je oblik sezonski polimorfizam, kod kojega se opaža razlika u izgledu jedinki rođenih u različito godišnje doba. Genetički polimorfizam pojava je više od jednoga alela na određenom lokusu, tj. mjestu u kromosomu. Očituje se npr. nekim oblicima mimikrije u životinja, krvnim grupama i HLA-sustavom u ljudi.

Citiranje:

polimorfija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/polimorfija>.