preslice (Equisetaceae), biljna por. iz razreda Equisetatae. Razvile su se već u karbonu, a bile su znatno veće od današnjih. Suvremeni je samo rod preslica (Equisetum). Pojavljuje se u kredi, a od današnjih biljaka pripada mu tridesetak vrsta zeljastih trajnica s puzavim podankom i nadzemnom člankovitom, jednostavnom ili pršljenasto razgranjenom stabljikom. Sitni su im listovi u pršljenima međusobno srasli u nazubljen rukavac koji obavija stabljiku. Na vrhu stabljike i, gdjekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina štitastih plodnih listova slična klasu, strobilus. Oni s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore) koje su obavijene dvjema spiralno savijenim vrpcama (haptere). U nekih se preslica razvijaju dvovrsne stabljike, plodne sa sporangijima i sterilne koje služe asimilaciji. Iz spora kliju neugledni, sitni, krpasti, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji (spolna generacija ili gametofit), muški s anteridijima (→ anteridij) i ženski s arhegonijima (→ arhegonijate). Nakon oplodnje razvija se ponovno preslica (nespolna generacija, sporofit) pa se obje generacije pravilno izmjenjuju. U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (E. arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo pa se teško iskorjenjuje. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. U proljeće se javlja svijetlosmeđa plodna stabljika, a poslije izrastu sterilne, zelene, u pršljenima razgranjene stabljike, koje su ljekovite (Herba Equiseti). Ljekovitost te biljke bila je poznata već grč. liječniku Dioskoridu. Primjenjuje se kod bolesti jetre, bubrega i mjehura, kod krvarenja, kao diuretik i dr. Močvarna preslica (E. palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka i cretova, dok velika preslica (E. telmateia) raste u vlažnim šumama. Rjeđa je, uz šumske potoke, zimska preslica (E. hiemale), u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica otrovne i štetno djeluju na konje, ovce i goveda.
