prihod, priljev novca ili druge imovine neke institucije (države, poduzeća ili dr. organizacije) zbog njezine gosp. aktivnosti. Obično je riječ o priljevu zbog prodaje roba i usluga te realne ili financ. imovine. Priljevi od redovite gosp. aktivnosti svrstavaju se u redovite prihode, a priljevi koji se ostvare od povremenih i neuobičajenih aktivnosti (poput prodaje dugotrajne imovine, otpisa obveza, inventurnih viškova, ostvarenih naknadnih popusta i sl.) u izvanredne. Zakon o računovodstvu te zakoni koji reguliraju pojedine institucije (Zakon o proračunu za državu, Zakon o ustanovama za ustanove i udruge), kao i porezni zakoni, točno utvrđuju način računanja prihoda (i rashoda). Međunar. standardi financ. izvješćivanja (MSFI, nekadašnji međunar. računovodstveni standardi ili MRS) propisuju međunarodno priznate stavke koje se zbrajaju u prihod i standarde prema kojima se to čini. Prihodi se zbrajaju zajedno s rashodima ili troškovima u bilancu prihoda i rashoda, koja se naziva i račun dobiti i gubitka. To se radi periodički, godišnje, tromjesečno, mjesečno ili, zahvaljujući suvremenim računalnim mogućnostima, tjedno i dnevno. Razlika između prihoda i rashoda zove se dobit ili višak (kod države ili ustanova) ako je razlika pozitivna, odn. gubitak ili manjak (kod države ili ustanova) ako je razlika negativna.
