pubertet (njem. Pubertät < lat. pubertas, genitiv pubertatis: zrelost), fiziološki prijelaz od djeteta do odrasle osobe sposobne za reprodukciju i odgovorno ponašanje. Rezultat je mnogobrojnih hormonskih aktivnosti, napose gonadotropina i steroidnih hormona, uz sinergističko djelovanje hormona rasta. U fizičkom pogledu, glavne promjene nastaju razvojem sekundarnih spolnih osobina. Fiziološke varijacije u započinjanju puberteta, kao i u razdoblju od pojave prvih pubertetskih oznaka do potpune spolne zrelosti, vrlo su velike, a ovise i o spolu djeteta te nekim vanjskim čimbenicima: rasa, obiteljske karakteristike, socijalna struktura, podneblje i sl.
U Hrvatskoj je srednja dob početka puberteta u djevojčica približno 10 godina. Prva sekundarna spolna oznaka povećanje je grudi i pojava stidnih dlaka. Prva mjesečnica (→ menarhe) javlja se nešto prije 13. godine. Dolazi do tzv. ženskoga tipa raspodjele masnoga tkiva, razvoja ženskih spolnih organa, ubrzanja rasta i dozrijevanja kostiju; rastu pubična kost i donji dio crijevne kosti. U dječaka pubertet počinje kasnije, u nas obično oko 12. godine, a prva sekundarna spolna oznaka povećanje je testisa. Razvijaju se spolni organi, dlakavost i mišićna masa, a pojačani su rast i razvoj kostiju; šire se ramena i izdužuju stopala. Brzina rasta djevojčica i dječaka razlikuje se. Djevojčice najbrže rastu u dobi od približno 12 godina, tj. oko 18 mjeseci prije pojave prve mjesečnice, nakon koje narastu još približno 5 do 7 cm, a dječaci u dobi od približno 14 godina, te tijekom 4 do 5 godina pubertetskoga razvoja izrastu oko 28 cm.
Pored fizičkog sazrijevanja pubertet je praćen i promjenama na psihičkom planu, traženjem vlastitoga identiteta (»Tko sam? Kamo idem? Što želim biti?«). Izražena je kritičnost prema vrijednosnomu sustavu odraslih, što često dovodi do sukoba s odraslima, posebice s roditeljima. Socijalnu i emocionalnu potporu mladi u pubertetu traže u grupama vršnjaka. Teškoće u prihvaćanju tjelesnih i psihičkih promjena koje donosi pubertet mogu imati negativne posljedice, npr. delinkventno ponašanje, narkomaniju ili suicidnost. U nekim slučajevima vrlo su izražene neurovegetativne smetnje (npr. akrocijanoza, poremećaj krvnoga tlaka, glavobolje itd.), može se javiti pretilost ili mršavost, a nerijetko i poremećaj hranjenja (anoreksija ili bulimija). Moguća je pojava neuroze i psihoze. Psihičke promjene karakteristične za pubertet traju i nakon njegova završetka te se protežu na cijelo razdoblje adolescencije.
Najznačajnija patološka odstupanja od uobičajenoga puberteta jesu: preuranjeni pubertet (pubertas praecox), kada razvoj sekundarnih spolnih oznaka počinje prije 8. godine u djevojčica i prije 9. godine u dječaka; zakašnjeli pubertet (pubertas tarda), kada se sekundarne spolne oznake ne pojavljuju prije 13. godine u djevojčica i prije 14. godine u dječaka ili kada prođe više od 5 godina od pojave prvih znakova puberteta do pojave prve mjesečnice u djevojčica, odn. potpunoga razvoja spolnih organa u dječaka.
