struka(e): |
ilustracija
PUNK, Sex Pistols na koncertu u Studentersamfundetu, Trondheim, Norveška, 1977.

punk [pʌnk] (engl.), pokret (struja) u rock-glazbi raširen ponajviše u SAD-u i Velikoj Britaniji 1975–78; u širem smislu riječi naziv za društvenu supkulturu vezanu za taj tip glazbe. Punk-glazbu karakterizira energična, agresivna, bučna, kratka (dvije do tri minute) i naglašeno pojednostavnjena izvedba brzog tempa, najčešće uz primjenu dva do tri temeljna akorda, kao antiteza »progresivnosti« rock-elitizma sredine 1970-ih. Tekstovi pjesama iz adolescentske perspektive tematiziraju urbanu svakodnevicu, reflektirajući cinizam i skepsu prema prevladavajućim društvenim i moralnim vrijednostima, osobito političkom establišmentu.

Prethodnici punka protagonisti su tzv. garažnoga rocka u SAD-u 1960-ih, npr. The Seeds, The Sonics, The Monks, 13th Floor Elevators, Question Mark and The Mysterians, te sastavi oformljeni potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih u New Yorku (The Velvet Underground, New York Dolls) i Detroitu (MC5, The Stooges). Na konačno sazrijevanje punka kao zasebne forme presudno su utjecali sastavi povezani zajedničkom scenom newyorškoga kluba CBGB, osobito Patti Smith Group, čiji je album Horses (1975) u punk unio poetski senzibilitet, te Ramones, koji su se prvim ostvarenjima (Ramones, Leave Home, Rocket To Russia) nametnuli kao jedna od najutjecajnijih punk-postava uopće. Istomu krugu pripadaju i Television (osobito album Marquee Moon, 1977), The Heartbreakers, Richard Hell & The Voidoids te rani Talking Heads, čiji je pjevač i autor David Byrne punk-pristup kombinirao s iskustvima art rocka. Unatoč inovativnosti američki je punk rijetko probijao granice mainstreama, ali je ključno utjecao na britanske sastave koji su preuzeli njegove temeljne postulate, naglasili njegovu nihilističku dimenziju, prilagodili ga lokalnomu kontekstu te ga u idućim godinama učinili globalnim fenomenom.

Prvi (i najznačajniji) predstavnik britanskoga punka bila je skupina Sex Pistols, osnovana 1975., čiji je menadžer Malcolm McLaren znatno utjecao na svjetonazor punk-kulture. Njihov prvi i jedini studijski album, Never Mind the Bollocks, Here’s the Sex Pistols (1977), postavio je i formalni diskografski okvir za dolazeće sastave, iznjedrivši anarhističko-nihilističke punk-klasike »God Save the Queen« i »Anarchy in the U.K.«.

Iako su mu korijeni djelomično i u tzv. pub rocku sastava Dr. Feelgood i sličnih izvođača, britanski punk-pokret snažnije se razvio od 1976., kada su Ramones održali spektakularni koncert u Londonu, te je pod utjecajem skupine Sex Pistols bio osnovan niz skupina koje su činile prvi val otočnoga punka (The Clash, The Stranglers, The Damned, Buzzcocks, The Jam). Nakon 1977. pokret se modificirao i potpao pod utjecaj drugih glazbenih strujanja te ga je potkraj 1970-ih zamijenio novi val (new wave), koji je zadržao osnove estetike punka, ali je bio lišen zvučne sirovosti i otvorenoga političkog angažmana.

Usporedno s novim valom i engleskim post-punkom (Siouxsie and the Banshees, Public Image Ltd, Joy Division, Gang of Four i dr.) daljnja žanrovska fragmentacija 1980-ih iznjedrila je i hardcore punk, supkulturni pokret nastao u Kaliforniji (Black Flag, Dead Kennedys) koji se proširio u sjevernoamerička urbana središta (Boston, New York, Washington, Minneapolis i dr.), radikalizirajući izvorna načela žanra.

Nihilizam, naglašeni autorski individualizam, antagonistički stav spram diskografskih korporacija (koji je potaknuo razvoj neovisnih izdavačkih kuća), svojevrsna »demitologizacija kreativnog procesa«, brisanje granica između izvođača i publike te izrazito negativno stajalište prema »fetišizmu umjetnosti« temeljne su izvorne vrijednosti punka kao glazbenog i ideološkog fenomena. Njegov kontinuirani utjecaj očituje se i u jačanju alternativnog i indie rocka te (1990-ih) svjetskog uspjeha supkulture grungea, osobito Nirvane, a u pitkijem obliku utkan je i u glazbu mainstream-zvijezda kao što su Green Day, The Offspring i drugih.

Ikonografija punka nadahnula je i modne dizajnere (Viviene Westwood), znanstvenofantastični žanr cyberpunk, kao i pojedine filmske autore (Derek Jarman).

U onodobnoj Jugoslaviji najpoznatija punk-skupina bili su slovenski Pankrti; u Hrvatskoj su najpotpuniji predstavnici punka skupine Paraf i Termiti.

Citiranje:

punk. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/punk>.