struka(e):
ilustracija
RAKOVI, uzdužni presjek - 1. prva ticala, 2. rostrum, 3. oko, 4. mozak, 5. očna arterija, 6. žvačni želudac, 7. arterija žlijezde srednjega crijeva, 8. pilorički želudac, 9. ostija, 10. osrčje, 11. stijenka tijela, 12. srce, 13. ternalna arterija, 14. jajnik, 15. crijevo, 16. živčana vrpca zatka, 17. stražnja aorta, 18. telson, 19. uropodij, 20. crijevni otvor, 21. prsne noge, 22. trbušna zadčana arterija, 23. treća prsna noga, 24. jajovod, 25. žlijezda srednjega crijeva, 26. trbušna prsna arterija, 27. prsna živčana vrpca, 28. usta, 29. zelena žlijezda, 30. drugo ticalo
ilustracija
RAKOVI, vanjski opis - 1. prva ticala, 2. kliješta, 3. prsne noge, 4. drugo ticalo, 5. trbušni segmenti, 6. telson, 7. glavopršnjak, 8. oko, 9. rostrum

rakovi (Crustacea), razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja; samo manji broj vrsta živi na kopnu. Različite su veličine, od mikroskopski sitnih do golemih, kao npr. japanska golema rakovica (Macrocheira kaempferi), kojoj su noge dulje od 1,5 m. Tijelo im je člankovito, izgrađeno od većeg broja kolutića, među kojima se razlikuju kolutići glave, prsa i zatka. Od ostalih se člankonožaca razlikuju po tome što dišu škrgama i ugl. imaju dva para ticala koja služe kao osjetilni organi, ali i za kretanje i pridržavanje. Samo u škrgonožaca (Branchiopoda) i tankoljuskara (Leptostraca) tijelo se sastoji od triju dijelova: glave (caput), prsiju (torax) i zatka (abdomen); u ostalih je skupina glava srasla s prsnim segmentima u tzv. glavopršnjak (cephalotorax), na kojem se glava sastoji od pet segmenata, a o broju prsnih segmenata zaključuje se po broju nogu. Trbušni segmenti redovito ostaju odijeljeni te svaki, osim posljednjega (telson), nosi par nogu. U nametničkih oblika noge su zakržljale, prvi i drugi par pretvoreni su u ticala (antenulae i antene) i služe kao osjetila za opip i miris; u pričvršćenih (sesilnih) vrsta prva dva para nogu pretvorena su u organ za pričvršćivanje. Ostala tri para ekstremiteta na glavi služe za prihvaćanje i drobljenje hrane. Prsni ekstremiteti služe kretanju (plivanju i koračanju po podlozi). Epiderma rakova izlučuje oko cijeloga tijela hitinsku kutikulu koja, očvrsnuta kalcijevim karbonatom i fosfatom, čini jak vanjski kostur (egzoskelet). Glavopršnjak, a katkad i zadak, prekriveni su djelomično ili potpuno tzv. karapaksom, koji je u većine impregniran velikom količinom kalcijeva karbonata i čvrst je oklop, koji prilikom presvlačenja rakovi odbacuju i zamjenjuju novim. Za opip služe dlake i četine na kutikuli. U viših rakova dobro su razvijena osjetila za ravnotežu. Dubokomorski i noćni rakovi imaju superpozicijske oči koje skupljaju i koncentriraju svjetlo na jedan omatidij (→ oko). Krv rakova naziva se hemolimfa; u njoj je dišni pigment hemocijan, protein koji sadrži bakar. Rakovi se hrane sitnim životinjama ili životinjskim ostatcima u raspadanju (čistači vode od strvina), neki se hrane i biljem. Dišu škrgama. Neki sitni rakovi dišu cijelom površinom tijela, kroz kožu i zadnjim crijevom. Rakovi su većinom odvojenih spolova, samo su neke sesilne vrste iz podrazreda vitičara (Cirripedia) i parazitske vrste reda jednakonožaca (Isopoda) dvospolci. Osim nekih primjera rađanja živih mladunaca, rakovi se legu iz jaja. Većinom zaštićuju potomstvo; ženka nosi oplođena jaja na trbušnim nožicama. Vrlo su plodni: ženka jastoga ispusti do 9000 jaja, a neke vrste i do 2 milijuna. Iz jajeta se razvije ličinka nauplij, a iz nje naprednija ličinka zoea. Presvlačenjem ličinka mijenja oblik i približava se obliku odrasla raka. Rakovi, osobito kopneni, imaju veliku moć regeneracije izgubljenih dijelova, a u viših rakova postoji mogućnost samoosakaćivanja (odbacivanja nogu ako su za njih uhvaćeni). Duljina života u rakova je različita, od nekoliko mjeseci do više od 50 god. (jastog). Oko 35 000 poznatih vrsta raspoređeno je u dvije skupine: niži raci (Entomostraca) i viši raci (Malacostraca). Zajedničko je obilježje viših rakova jednak broj segmenata; niži rakovi, međutim, ne čine prirodnu skupinu pa su podijeljeni u podrazrede: listonošci (Branchiopoda ili Phylopoda), dvoljušturci (Ostracoda), veslonošci (Copepoda), škrgorepci (Branchiura) i vitičari (Cirripedia).

Citiranje:

rakovi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rakovi>.