sladoled, djelomično ili potpuno zamrznuta slastica koja se sastoji od mlijeka ili mliječnih proizvoda (mlijeko u prahu, ugušćeno mlijeko, vrhnje ili maslac) te nemliječnih sastojaka koji se dodaju radi modifikacije okusa, arome, boje, mirisa i konzistencije (šećer i zaslađivači, stabilizatori, emulgatori, uz moguć dodatak voća, voćnih aroma, jaja, čokolade i dr.). Ako se mliječni sastojci sladoleda potpuno ili djelomično zamijene nemliječnima, proizvodi se nazivaju zamrznuti deserti. Sladoled sadrži i vodu, a u njem je uklopljen i zrak, koji služi povećanju volumena, boljoj konzistenciji i smanjenju osjećaja hladnoće u ustima tijekom konzumiranja. Proizvodnja sladoleda započinje pripravom sladoledne smjese, što obuhvaća miješanje sastojaka, predgrijavanje, homogenizaciju, pasterizaciju, hlađenje smjese na 5 °C te zrenje pri toj temperaturi u trajanju od 2 do 24 sata. Nakon zrenja dodaju se arome i boje, slijedi djelomično zamrzavanje (približno pri –5 °C) uz upuhivanje zraka, oblikovanje (sladoled na štapiću, u čaši, u kornetu, obiteljsko pakiranje i sl.), duboko zamrzavanje u tunelu (pri –20 °C) i pakiranje. Djelomično zamrzavanje i poslije potpuno zamrzavanje treba provesti što je moguće brže kako bi kristali leda, koji nastaju tijekom zamrzavanja, bili što manji. Sladoled se u promet stavlja u zamrznutom stanju, pri najviše –15 °C, i takav se može čuvati najmanje godinu dana. Na tržištu se nalazi u mnogobrojnim oblicima, okusima i pakiranjima. Razlikuju se mliječni sladoled, krem sladoled (sadrži najmanje 5% masti), smjese za sladoled (tekuće ili u prahu) te sladoled za dijabetičare, koji mjesto saharoze sadrži fruktozu, sorbitol, manitol ili koje drugo sladilo, a može također biti mliječni ili kremasti.
