struka(e):

strofa (grč. στροφή: okret), u antičkoj metrici, niz stihova organiziranih u periode ili u zapjev, pripjev i otpjev koje je izvodio kor. Opće značenje pojma podrazumijeva skupinu stihova rimovanih po nekoj shemi ili nerimovanih koji se okupljaju u kakvu metričko-ritmičku ili sintaktičko-intonacijsku cjelinu. Strofa je u pravilu, s iznimkom opkoračenja, zatvorena i grafički izdvojena cjelina. Zato se strofom ne može smatrati bilo kakva skupina stihova, nego samo ona koja stihove objedinjuje kakvom specifičnom vezom. Osim rime, to može biti asonanca na kraju stiha, nerimovana klauzula ili oblik sintaktičko-intonacijske organizacije.

Nastanak strofe izvodi se iz pjesme kora u grčkoj tragediji. Tako se naziv strofa prvotno odnosio na okret kora u plesu na sceni te na pjevani tekst između njegova odlaska i povratka. U antičkoj metrici strofa je sadržavala nerimovane stihove građene od različitih stopa (→ logaedski stih). Tek se u novijem europskom pjesništvu strofe grade od istovrsnoga metra, s mogućnošću variranja dužina. Mogu se klasificirati s aspekta klauzule rime (muška, ženska, daktilska) i s aspekta broja stihova. Obično klasifikacije navode strofe do deset stihova: monostih, distih, tercina, kvartina, kvinta, sestina, septima, oktava, nona, decima. Katkad se u klasifikacije uvode i strofe s više od dvanaest stihova, npr. duzen (dvanaestostih) i onjeginska strofa (četrnaestostih). Strofa je izometrična ako su svi stihovi u istom obliku, što u silabičkoj versifikaciji podrazumijeva da su stihovi izosilabični, odn. da imaju isti broj slogova. U silabičko-tonskoj versifikaciji to znači da stihovi imaju isti broj stopa i da su svi u određenome metru (npr. petoiktusni jamb). Strofa je heterometrična kada, ako je riječ o silabičkom sustavu, sadrži različit broj slogova, a ako je riječ o silabičko-tonskom sustavu, kada ima različit broj iktusa. Ako su u pjesmi sve strofe istovrsne, ona je izostrofična, a ako se razlikuju, heterostrofična. Inače, poezija nema redovito strofičan ustroj, pa su stihovi pisani u kontinuitetu bez grafičkoga razmaka ili u slobodnim stihovima bez unutarnje organizacije u strofe. U takvim se primjerima govori o astrofičnom djelu.

Citiranje:

strofa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/strofa>.