svinje (Suidae), por. parnoprstaša iz podreda nepreživača (Nonruminantia), najstariji i najprimitivniji predstavnici toga podreda. Primjerci najkrupnijih vrsta teže do 350 kg, a dugi su do 2,1 m. Tijelo im je obraslo čekinjama, na jakoj glavi njuška je produljena u rilo, koje je na vrhu pločasto prošireno i poduprto posebnim nosničnim kostima. Na njem se nalaze nosni otvori, a prilagođeno je za nalaženje hrane na tlu i u njem. U obje čeljusti sjekutići su izrasli koso naprijed, jaki očnjaci (u nekih vrsta koljači) nemaju korijena, prednji su kutnjaci oštri, a stražnji imaju široke krune za žvakanje. Svinje žive u krdima i često započinju borbe koje završavaju opasnim ozljedama. Nastanjuju bjelogorične i miješane šume, trop. šume, savane. Vole boraviti u blizini vode. Svežderi su, a hranu često traže noću. Mužjaci (nerasti) žive poligamno. Brjeđost u svinja traje od 100 do 175 dana, a po leglu je 1 do 13 mladunaca. Mladunčad čuva majka (krmača). Mladunci nekih vrsta razlikuju se po boji dlake od odraslih jedinki pa su tako u europske divlje svinje isprugani svijetlim uzdužnim prugama. Spolno su zreli između 7. i 33. mjeseca. Životni je vijek svinja 7 do 24 godine. Nastanjuju velike dijelove Europe, Azije i Afrike, a Sjevernu i Južnu Ameriku nastanjuje srodna por. pekarija.
Por. svinja obuhvaća 3 potporodice: Babyrousinae, s jednom vrstom – babirusom ili krivozubom svinjom (Babyrousa babyrussa); Phacochoerinae s dvjema vrstama, od kojih je jedna poznata bradavičasta svinja (Phacochoerus africanus); Suinae, koja obuhvaća 13 vrsta, među kojima je i europska divlja svinja (Sus scrofa ferus), jedan od ishodišnih oblika domaće svinje. Živi po cijeloj Europi (najčešće u šumama), dijelu Azije i sjev. Africi.
