struka(e): |

svitak.

1. Oblik antičke (volumen) i srednjovjekovne (rotulus) knjige. Pojavio se kao papirusni svitak u Egiptu, zatim su ga preuzeli Grci pa Rimljani. Prevladavao je kao oblik knjige do IV. st. kada ga je zamijenio pergamentni kodeks. Pisaća podloga svitaka prvotno je i uobičajeno bio papirus, a poslije se, iako rjeđe, i pergament oblikovao kao svitak. Papirus i pergament namatali su se oko štapića (umbiculus). U antičko doba pisalo se samo na jednoj strani, i to u stupcima (okomito na duljinu), a u sr. vijeku duljinom svitka. Svitke ispisane s obiju strana nazivamo opistografi.

2. U biologiji, posebna struktura cilindrična oblika (chorda dorsalis ili notochorda) koja se pruža poput osovine duž leđne strane tijela svitkovaca i zajedničko je i tipično obilježje toga životinjskoga koljena. Građen je od posebne vrste vezivnoga tkiva (kordoidno tkivo), a razvija se iz endoderma. Svitkoglavci i neki niži kralježnjaci imaju ga tijekom cijeloga života. Kod ostalih kralježnjaka svitak je organ embrionalne faze razvoja i iz njega se razvija kralježnica odrasle jedinke.

3. U elektrotehnici → zavojnica

Citiranje:

svitak. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/svitak>.