struka(e):
ilustracija
TRUDNOĆA, uzdužni presjek maternice u 4. mjesecu trudnoće - 1. decidua (sluznica maternice promijenjena u trudnoći), 2. šupljina maternice, 3. kanal vrata maternice, 4. prednji svod rodnice, 5. pupkovina

trudnoća (drugo stanje, gestacija, gravidnost), stanje žene koja u sebi nosi novo biće; počinje oplodnjom (začećem) tijekom ovulacije, a završava porodom. Oplođena jajna stanica razvija se i prolazi različite faze razvoja: predembrij, embrij ili zametak i plod ili fetus (→ plod). Trudnoća može nastati i razvijati se na tipičnome mjestu, u materištu, ali i na atipičnim mjestima (→ izvanmaternična trudnoća). Računajući od začeća, trudnoća traje približno 266 dana. Budući da je točno vrijeme ovulacije i začeća nesigurno, početak trudnoće računa se od prvoga dana posljednje mjesečnice te traje približno 280 dana ili 40 tjedana, tj. 10 lunarnih mjeseci (po 28 dana), odn. 9 kalendarskih mjeseci i 7 dana. Prema trajanju, trudnoća se dijeli na donošenu, nedonošenu i prenošenu. Donošena je trudnoća ona od navršenih 37 do navršena 42 tjedna amenoreje, nedonošena trudnoća od 22 do 37 tjedana amenoreje (→ nedonošče), a prenošena je trudnoća nakon navršena 42 tjedna amenoreje. Približno 90% djece rađa se donošeno, 6% nedonošeno, a 4% prenošeno. Na izračunani termin poroda ± 7 dana rađa otprilike 80% trudnica.

Dijagnoza trudnoće temelji se na nesigurnim i sigurnim znacima. Nesigurni su znaci: izostanak mjesečnice u žene s redovitim menstruacijskim ciklusom, subjektivne promjene raspoloženja, mučnina i jutarnje povraćanje, povećana i smekšana maternica, povećane i napete dojke. Sigurni su znaci: dokaz humanoga korionskoga gonadotropina (HCG) (→ gonadotropini) u krvi ili mokraći trudnice te rad plodova srca i dokaz plodovih dijelova. HCG izlučuje trofoblast posteljice te se može otkriti već u vrijeme očekivane mjesečnice; dokaz nije apsolutno specifičan, jer HCG izlučuju i stanice patološkoga trofoblasta (→ mola; korionepiteliom). U dijagnozi trudnoće najpouzdaniji je ultrazvučni pregled: u 7. tjednu mogu se vidjeti obrisi zametka, otkucaji srca mogu se uočiti s približno navršenih 6 tjedana, a čuti se mogu s približno 10 tjedana. Opstetričkom slušalicom čuju se nakon 22. tjedna, a potom se mogu i kardiotokografski bilježiti. Nakon 32. tjedna mogu se pipati dijelovi ploda.

Promjene organa i organskih sustava u trudnice uvjetovane su hormonskim izlučivanjem posteljice te mehaničkim utjecajem povećane maternice. Najizrazitije su promjene spolnih organa: maternica se povećava od približno 5 mL na približno 5 L, njezina se masa povećava od 50 do 60 g na približno 1 kg; rodnica i stidnica zbog zastoja krvi nabreknu. Od ostalih sustava najizrazitije su promjene u krvožilnom sustavu: učestalost rada srca povećava se za približno 5 do 10 otkucaja u minuti, a volumen krvi povećava se od približno 5 L na približno 7 L; krvni se tlak ne mijenja. Povećavaju se volumen pojedinačnog udisaja i frekvencija disanja. Bubrezi rade pojačano. Pokretljivost je crijeva usporena. Značajne su promjene u metabolizmu tekućine i soli. Zdrava trudnica tijekom trudnoće oteža u prosjeku 12,5 kg, od čega bjelančevine obuhvaćaju 1 kg, masti približno 4 kg, voda 7,5 kg. Oko 5 L vode raspoređeno je u plodu, posteljici, maternici i plodovoj vodi, približno 1 L u krvi te 1,5 L u ostalom tkivu; to se očituje blagom oteklinom oko gležnjeva i zapešća. Zadržavanje tekućine dovodi do zadržavanja soli: zadržava se oko 15 g natrijeva klorida i oko 5 g kalija. Hipofiza pojačano izlučuje oksitocin (→ trudovi) te prolaktin (→ dojenje), a pojačana je i funkcija štitnjače te nadbubrežne žlijezde. Povećana maternica u drugoj polovici trudnoće pritišće vene koje krv iz nogu odvode prema srcu, posljedica čega je zastoj venske krvi s proširenjem vena, os. u potkoljenicama (→ varice). Promjene su majčinih organa fiziološke; one u približno 80% trudnoća omogućuju skladan razvoj i rast ploda te njegovo prirodno rađanje. U približno 20% trudnica razvijaju se blaže (u približno 16% slučajeva) ili teže (u približno 4% slučajeva) bolesti trudnoće. Mnogobrojni su čimbenici koji mogu uvjetovati te bolesti, smrt čeda te smrt ili pobol živorođena djeteta, primjerice nasljedne bolesti: oko 10% mrtvorođene djece i oko 20% djece umrle nakon rođenja djeca su s vidljivom malformacijom (→ nakaznost; teratogeneza) ili tzv. molekularnim bolestima (npr. → galaktozemija). Genetsko savjetovanje bavi se raščlambom uzroka smrti ranije rođene djece i pojave patološkoga fenotipa u članova iste obitelji (obiteljsko stablo). Vodi ga obično pedijatar-genetičar, u suradnji s opstetričarom i drugim stručnjacima. Na temelju genetskoga savjetovanja roditeljima iznosi mišljenje o mogućnosti ponavljanja nasljednih bolesti i propisuje antenatalnu dijagnostiku. Rano otkrivanje znakova ugroženosti majke i čeda te pravodobno liječenje i intervencije (→ carski rez), koji majci i djetetu omogućuju zdravlje i život, provode se u okviru antenatalne zaštite.

Citiranje:

trudnoća. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/trudnoca>.