truskovci (Sporozoa), potkoljeno parazitskih praživotinja (Protozoa) okrugla ili duguljasta tijela obavijena čvrstom ovojnicom – pelikulom; disanje, izlučivanje i primanje hrane obavlja se cijelom površinom tijela. U određenom stupnju svojega životnog ciklusa stvaraju mnogobrojne truske ili spore (odatle ime). Kod truskovaca postoji izmjena spolne i nespolne generacije. Nespolno razmnožavanje sastoji se u jednostavnom dijeljenju parazita u velik broj novih jedinki koje ponovno napadaju domaćina, a spolno u stvaranju makrogameta i pokretljivih mikrogameta koje se međusobno spajaju formirajući zigotu. Spolni proces završava stvaranjem trusaka (spora), koje služe širenju među drugim domaćinima. Kod nekih se truskovaca (Haemosporidia) smjena generacija provodi u dvjema različitim životinjskim vrstama, od kojih jedna služi kao posrednik. Truskovci su uzročnici mnogih bolesti u čovjeka i životinja, a parazitiraju u tjelesnim šupljinama ili tkivu. Dijele se na dva razreda. Razred zadnjotruskovaca (Telosporidia) obuhvaća: gomilice (Gregarinida), najkrupnije truskovce, nametnike različitih beskralježnjaka; štitarce (Coccidia), nametnike u probavnom traktu domaćih životinja, rjeđe čovjeka; krvne truskovce ili krvotruskovce (Haemosporida), sitne nametnike u krvnim zrncima čovjeka i životinja, npr. plazmodij malarije (Plasmodium malariae). Truskovci iz razreda Piroplasmidia krvni su nametnici kralježnjaka, a prenose ih krpelji.
