struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska

Viganj, selo i lučica na poluotoku Pelješcu, 7 km zapadno od Orebića; 236 st. (2021). Leži na obali Pelješkoga kanala. Samostan dominikanki s crkvom (XVII. st.), gotička župna crkva sv. Mihovila (obnovljena u XVIII. st.). Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, maslina, smokva i dr.), ribarstvom i turizmom. – Područje Vignja bilo je nastanjeno već u prapovijesno (ilirske gomile) i u antičko doba (arheološki ostatci na lokalitetu Bililo). Od XIII. st. nalazio se u sastavu Dubrovačke Republike. U njem je živio velik broj brodovlasnika i pomoraca, a u samome mjestu izgrađen je veći broj vila, koje svjedoče o bogatstvu njihovih vlasnika. Odobrenjem generala dominikanskoga reda u Rimu 1671., započela je u Vignju gradnja dominikanskoga samostana; crkva Gospe od Rozarija izgrađena je i posvećena 1683., a gradnja samostana dovršena je 1715. Župna crkva sv. Mihovila, podignuta u doba gotike, preoblikovana je 1749. u baroknom stilu.

Citiranje:

Viganj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/viganj>.