struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti

Vodnjan (tal. Dignano), grad u jugozapadnoj Istri, 12 km sjeverno od Pule; 3133 st. (2021). Leži na 135 m apsolutne visine, uza željezničku prugu Pula–Divača. Starosjedioci govore autohtonim istroromanskim jezikom, koji je tijekom posljednjih stoljeća pod snažnim utjecajem istromletačkoga. Barokna župna crkva sv. Blaža (1760–1800), najveća u Istri, s odvojenim zvonikom (65 m) i trima uzidanim romaničkim reljefima; u crkvi se čuvaju dobro očuvane mumije sv. Leona Bemba (XII. st.), sv. Ivana Olinija (XIV. st.) i sv. Nikoloze Burse (XVI. st.); zbirka sakralne umjetnosti (osnovana 1984) ima 730 umjetnina (IV–XIX. st.), od toga 370 relikvija mnogobrojnih svetaca (oko 250). Crkvica sv. Jakova (? IX. st.), barokne crkve Gospa od Karmela i sv. Marija Traversa (XVII. st.). Nekoliko palača (XV–XVI. st.) u stilu venecijanske gotike; muzej; zvjezdarnica. U okolici Vodnjana nalaze se ostatci ranosrednjovjekovnih i romaničkih crkvica s ulomcima kipova i fresaka. U bivšem karmelićanskom samostanu zaselka Jurišići radionica za restauriranje istarskih umjetnina. Proizvodnja brodske opreme, metalnih proizvoda; uljare (maslinovo ulje). U okolici stočarstvo (svinja, ovca, govedo, koza) i poljodjeljstvo (masline, vinova loza, žitarice, voće, povrće i dr.). Dio stanovnika zaposlen je u turizmu, najviše u Puli, i u poduzetništvu. – Tragovi nastanjenosti potječu iz prapovijesti (nalazi gradina u okolici) i iz rimskog doba (ostatci ladanjskih vila). Ime potječe od rimskog osobnog imena, a u vrelima se prvi put bilježi 1150 (vicus Atinianus). Do sredine XIV. st. Vodnjan se nalazio u sastavu pulske općine; 1331. potpao je pod vlast Venecije. Iz toga doba potječe kaštel, oko kojega se s vremenom razvilo gradsko naselje. Potkraj XIV. st. grad je postigao teritorijalno razgraničenje s pulskom komunom; 1492. vodnjanska komuna dobila je svoj novi statut (obnovljena verzija prethodnoga statuta iz XIII. st.). U razdoblju ranoga novoga vijeka gradsku okolicu naselilo je novo stanovništvo. Povoljan demografski i gospodarski razvoj omogućio je Vodnjanu da do sredine XIX. st. postane razvijeniji i stanovništvom napučeniji grad i od Pule. Gradnjom suvremene infrastrukture (cestovni promet, željeznica) Vodnjan je sačuvao važan prometni položaj.

Citiranje:

Vodnjan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/vodnjan>.