Arnault [aʀnọ'], Bernard, francuski poduzetnik (Roubaix, 5. III. 1949). Diplomirao je na École polytechnique u Parizu 1971. Potom radi u obiteljskoj građevinskoj tvrtki Ferret-Savinel kojoj je predsjednik 1978–84. te širi poslovanje na gradnju turističkih apartmana i trgovinu nekretninama. Uz potporu vlade, zahvaljujući državnim subvencijama, a i bankarskim vezama, preuzeo je 1984. grupaciju Boussac Saint-Frères (koja je imala više kompanija, mahom u tekstilnoj industriji) te je sljedeće godine osnovao holding Groupe Arnault (danas Agache), preko kojega kontrolira svoje vlasničke udjele. Ubrzo je rasprodao Boussac Saint-Frères zadržavši od dijelova grupacije samo slavnu modnu kuću Dior i robnu kuću Le Bon Marché. Potkraj 1987. postaje jedan od vodećih dioničara konglomerata LVMH (Moët Hennessy Louis Vuitton), osnovanog iste godine udruživanjem kompanija Moët Hennessy (proizvođača vina i žestokih pića, npr. konjaka Hennessy, šampanjaca Dom Pérignon, Moët & Chandon, Ruinart, kao i vlasnika linije parfema kuće Dior) i Louis Vuitton (u sastavu koje su bili proizvođač luksuzne kožne galanterije Louis Vuitton i proizvođač šampanjca Veuve Clicquot), a koji je 1988. kupio modnu kuću Givenchy. Pošto je istisnuo osnivače Alaina Chevaliera i Henryja Racamiera iskoristivši njihov sukob, početkom 1989. postaje većinski vlasnik i predsjednik konglomerata. Pod njegovim vodstvom LVMH je preuzeo niz drugih kompanija iz sektora mode i kožne galanterije, parfema i kozmetike, satova i nakita (Céline, Guerlain, Kenzo, Fendi, Berluti, TAG Heuer, Bulgari, Tiffany) te lanac parfumerija Sephora i robnu kuću La Samaritaine. Angažirajući poznate dizajnere za šefove svojih modnih kuća, npr. Johna Galliana, Alexandera McQueena i Marca Jacobsa, pridonio je revitalizaciji francuske modne industrije. Šireći poslovanje, postao je vlasnik više vinograda, dnevnih listova Les Échos i Le Parisien, utemeljio lanac hotela Cheval Blanc i kupio hotelijerski lanac Belmond. Istaknuti kolekcionar umjetničkih djela, 2007. osnovao je zakladu koja je 2014. u Parizu otvorila svoj muzej moderne i suvremene umjetnosti. Iako se njegov model upravljanja u kojem svakoj pojedinačnoj kompaniji u svom vlasništvu ostavlja široku autonomiju pokazao poslovno vrlo uspješnim, Arnaultovi bliski odnosi s političarima, pojedini poslovni potezi i utjecaj na medije izazivaju kontroverzije. Najbogatiji Francuz od 2005., prema procjenama vodećih financijskih časopisa pri vrhu je popisa najbogatijih osoba na svijetu, često i prvi (imovina mu se 2024. procjenjuje na 194 do 233 milijarde USD), a 2023. dobio je odličje Velikog križa Legije časti.
