Bićanić, Rudolf, hrvatski ekonomist i sociolog (Bjelovar, 5. VI. 1905 – Zagreb, 9. VII. 1968). Završio je doktoratom Pravni fakultet u Zagrebu 1931. Zbog ilegalne oporbene aktivnosti 1933. osuđen je na tri godine zatvora nakon izlaska iz kojega radi, pridruživši se HSS-u, kao tajnik Odbora za pomoć pasivnim krajevima, potom član ravnateljstva Gospodarske sloge, ravnatelj Zavoda za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva te urednik listova Gospodarska sloga i Politički vjesnik (1936–40). Tada objavljuje djela Kako živi narod: život u pasivnim krajevima (1936), analizu gospodarskog i društvenog položaja seljaka u Lici, Dalmatinskoj zagori, zapadnoj Bosni i Hercegovini, proizašlu iz terenskog istraživanja, i Ekonomska podloga hrvatskog pitanja (1938), sveobuhvatnu kritiku gospodarskog okvira međunacionalnih odnosa u Jugoslaviji, a jugoslavensku ekonomsku politiku analizira i u djelu Pogled iz svjetske perspektive i naša ekonomska orijentacija (1939). Od 1940. bio je ravnatelj Direkcije za vanjsku trgovinu u Beogradu, a 1941–45. viceguverner Narodne banke Jugoslavije pri izbjegličkoj vladi u Londonu. Povezavši se s antifašističkim partizanskim pokretom, početkom 1945. vratio se u Beograd kao ravnatelj Uprave za vanjsku trgovinu (te je aktivno sudjelovao u pregovorima oko ekonomske pomoći UN-a Jugoslaviji), a pošto je napustio taj položaj bio je od 1946. do smrti redoviti profesor ekonomike Jugoslavije na Pravnom fakultetu u Zagrebu (objavivši o toj temi nekoliko skripta i knjigu Ekonomska politika FNRJ: ekonomski sistem, ljudi u ekonomici, narodna imovina, 1962). Proučavajući gospodarsku povijest Hrvatske, napisao je knjige Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750–1860 (1951) i Počeci kapitalizma u hrvatskoj ekonomici i politici (1952), i dalje je analizirao agrarnu politiku, bavio se također ekonomikom vanjske trgovine (knjiga Problemi vanjske trgovine, 1954), odn. međunarodnim gospodarskim odnosima te teorijama tržišta i ekonomskog planiranja, kritički raščlanjujući političku dimenziju planiranja (knjiga Problemi planiranja na Istoku i Zapadu – Problems of Planning: East and West, 1967), a nastavio je razmatrati nepovoljan gospodarski položaj Hrvatske i u socijalističkoj Jugoslaviji. Priredio je izdanje Nastajanje kapitalizma: izabrani odlomci iz ekonomske literature (1959), a dio studija sakupljen mu je u knjizi Prekretnice u gospodarskom razvoju (Turning Points in Economic Development, 1972). Bio je gostujući profesor na sveučilištima Texas (u Austinu) i Stanford te surađivao s UNESCO-om i FAO-om.
