Bihaćka kapetanija, vojno-teritorijalna jedinica sa središtem u Bihaću. Kao važna protuosmanska utvrda Bihać je u XV. st. bio dio druge, uvučene, obrambene linije Matije Korvina. Oblikovanje kapetanije započinje dolaskom Ferdinanda I. Habsburgovca na hrvatsko prijestolje 1527. Uspostavljena je ubrzo nakon što je Nikola Jurišić u kraljevo ime tijekom srpnja 1527. preuzeo grad iz banske jurisdikcije. Zbog iznimne strateške važnosti Bihaća, često nazivana »ključem Hrvatske i Kranjske«, za kapetane su, uz tek nekoliko iznimaka, imenovani pojedinci iz Unutarnje Austrije, primarno Kranjske. Tijekom svog postojanja doživjela je znatnu teritorijalnu ekspanziju – jezgri kapetanije (Bihać i Ripač) do 1540-ih pridružuju se Sokol, Izačić i Toplički Turanj, 1564. imala je 20 utvrda, a najveći opseg doseže 1577. s 24 utvrde. Usred osmanskoga osvajanja Pounja i unutarnjih reorganizacija Vojne krajine već 1578. svedena je na devet utvrda, a nakon 1589. na svega pet (Bihać, Sokol, Ripač, Izačić i Drežnik). Osvajanjem Krupe 1565., pounjskih utvrda 1577–78. i Ripča 1591. Osmanlijama je otvoren put prema Bihaću. Nakon kraće opsade i neposredno prije konačnog osmanskog napada posljednji kršćanski zapovjednik Josip Lamberg, navodno na nagovor gradskih predstavnika, predao je 19. VI. 1592. grad da bi poštedio živote civila unutar zidina.
Ubrzo nakon osvajanja Osmanlije su u gradu uspostavili središte sandžaka i kapetanije koja je tako nastavila postojati i za osmanske vlasti, preuzevši ulogu »ključa Bosne«. Glavna joj je zadaća bila obrana sjeverozapadnog dijela Bosanskoga pašaluka (koji će postati poznat kao Bihaćka ili Bosanska krajina). Bihaćki su kapetani kao prominentniji među bosanskim kapetanima bili članovi ajanskoga vijeća. Na toj su se dužnosti izmijenili članovi niza obitelji, po čemu se razlikuje od ostalih (nasljednih) kapetanija. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. teritorij kapetanije znatno je smanjen u korist Habsburške Monarhije. Reformama vezira Mehmeda Saliha Vedžihi-paše ukinuta je 1835. zajedno s ostalim kapetanijama u Bosni.
